Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa

[es] :: Ekonomija :: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa

[ Pregleda: 3095 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

ZaMpA
Marko Kaćanski
Srbistan

Član broj: 73700
Poruke: 171
*.dynamic.sbb.rs.



+226 Profil

icon Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa23.01.2014. u 20:26 - pre 123 meseci
Ajd da počnem prvo sa malim uvodom

Glass-Steagall Act je zakon o finansijskim institucijama donešen 1933. godine u Americi koji zabranjuje da se "obične" banke bave investicionim bankarstvom tj. da prave velike rizike kod ulaganja novca svojih klijenata.

Taj zakon je važio sve do 1999. kada je donešen Gramm–Leach–Bliley Act koji ukida ta ograničenja što mnogi ekonomisti tvrde da je dovelo do ekonomske krize 2008. jer su banke koje čuvaju penzije ljudima investirale u visokorizične kredite i pukle.

Međutim, ono što je meni zanimljivo je to da u Evropi (sudeći po ovom liku) nikad nije postojalo ograničenje i u Evropi su banke uvek mogle da prave visokorizične dilove.

E sad tu ide ono što me buni: Ako je u Evropi ta ograničenja nisu postojala, kako da se takav zaheb sa investiranjem nije desio s'ove strane bare? Zašto SEKA nije počela u evropi?

EDIT: dodao linkove

[Ovu poruku je menjao ZaMpA dana 23.01.2014. u 21:36 GMT+1]
'rani bota pa šalji na forum
 
Odgovor na temu

mmix
Miljan Mitrović
Profesorkin muz
Passau, Deutschland

SuperModerator
Član broj: 17944
Poruke: 6041



+4631 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa23.01.2014. u 20:49 - pre 123 meseci
Evropski bankari su "mekani"

(kidding)
Sloba je za 12 godina promenio antropološki kod srpskog naroda. On je od jednog naroda koji je bio veseo, pomalo površan, od jednog naroda koji je bio znatiželjan, koji je voleo da vidi, da putuje, da upozna,
od naroda koji je bio kosmopolitski napravio narod koji je namršten, mrzovoljan, sumnjicav, zaplašen, narod koji se stalno nešto žali, kome je stalno neko kriv… - Z.Đinđić
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act \'33 Amerika vs Evropa23.01.2014. u 21:59 - pre 123 meseci
Citat:
ZaMpA:
Ajd da počnem prvo sa malim uvodom

Glass-Steagall Act je zakon o finansijskim institucijama donešen 1933. godine u Americi koji zabranjuje da se "obične" banke bave investicionim bankarstvom tj. da prave velike rizike kod ulaganja novca svojih klijenata.

Taj zakon je važio sve do 1999. kada je donešen Gramm–Leach–Bliley Act koji ukida ta ograničenja što mnogi ekonomisti tvrde da je dovelo do ekonomske krize 2008. jer su banke koje čuvaju penzije ljudima investirale u visokorizične kredite i pukle.

Međutim, ono što je meni zanimljivo je to da u Evropi (sudeći po ovom liku) nikad nije postojalo ograničenje i u Evropi su banke uvek mogle da prave visokorizične dilove.

E sad tu ide ono što me buni: Ako je u Evropi ta ograničenja nisu postojala, kako da se takav zaheb sa investiranjem nije desio s'ove strane bare? Zašto SEKA nije počela u evropi?



[Ovu poruku je menjao ZaMpA dana 23.01.2014. u 21:36 GMT+1]


To je jako dobro pitanje.

Generalno evropske banke su puno rigidnije i citav finansijski sitem u EU (bez UK) vrti se oko banaka. To je naravno jedan od glavnih razloga ostajanja Uk van evrozone. Kriza kakva se desila u USA gotovo je nezamisliva u Nemackoj iako Nemci imaju univerzalne banke.

Vise o tome imas u dogovorima iz Basela. Basel I je osnova, a zatim Basel II koji je trenutno na snazi u Evropi. Posebno obrati paznju na probleme CAPITAL ADEQUACY i regulaciju banaka. Pillar 1,2,3, credit risk components i asset classes.
 
Odgovor na temu

ZaMpA
Marko Kaćanski
Srbistan

Član broj: 73700
Poruke: 171
*.dynamic.sbb.rs.



+226 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa24.01.2014. u 18:19 - pre 123 meseci
Pogledao sam na brzinu šta podrazumevaju dogovori iz Basela, ako sam dobro shvaitio to je dogovor između banaka da moraju da imaju pokrivene rizične investicije. Znači bilo kakva banka može da investira u šta hoće, dok god može da priušti da "pukne" tj. da investicija propadne a da depoziti ne budu izgubljeni.

Ima tu još o tome da banke moraju da pruže određen uvid u svoje poslovanje i informacije o stvarima kojima trguju da bi drugi mogli da procene rizik poslovanja sa njima, ali mi se čini da je "pokrivenost rizika" najbitniji faktor.

E ali - Basel II su prihvatile i USA 2004. (da li su?) što znači da bi trebalo da je neodgovorno pozajmljivanje time suzbijeno, a ipak se desilo ono što se desilo. Jel to znači da se USA banke i institucije nisu pridržavale Basel sporazuma?

@Braksi, da li bi mogao da pojasniš na šta misliš kada kažeš da se čitav finansijski sistem u EU (bez UK) vrti oko banaka? Moje laičko shvatanje je da se i u USA čitav sistem vrti oko banaka?
'rani bota pa šalji na forum
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa24.01.2014. u 19:55 - pre 123 meseci
za tebe bi najbolje bilo da procitas knjigu od Frederica Mishkina: Financial Markets and Insitutions. Ima da se skine uzmi neko sto skorije izdanje da bi mogao da citas i o krizi 2008.

Sto se tice Basela nemoj sada da se opterecujes time. Ukratko on je zamisljen da se razlicitim bankarskim plasmanima dodeli risk weight odnosno tezina, koeficijent rizika i da se onda ukupna rizik plasmana uporedi sa raspolozivim kapitalom banke. Tj koliko je banka izlozena riziku (exposure to credit risk).

To je jako vazno za zdravlje banke jer banka ima veoma naplative (likvidne) obaveze (liabilities), a ne toliko likvidne plasmane (assets). Npr ti svakog momenta mozes da podignes pare iz banke (liability), a banka je dala kredit (asset) nekome na 30 godina, a hipoteka kao kolateral ko zna kad i za koliko se moze prodati.

Sve to je jako lepo objasnio Mishkin i ta knjiga je bestseler textbook za bachelor nivo. Posle toga moci ces bez problema da pratis dogadjaje iz finansijskog sveta.
 
Odgovor na temu

ZaMpA
Marko Kaćanski
Srbistan

Član broj: 73700
Poruke: 171
*.dynamic.sbb.rs.



+226 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa25.01.2014. u 15:05 - pre 123 meseci
@Braksi hvala na preporuci, krenuo sam da čitam.

Za sad mi se čini da je razlog izbijanja krize u USA, to što su USA bankari bili u talu sa državom da im gleda kroz prste za kršenje dogovora iz Basela. Na drugoj temi neko je spominjao da je čak USA tražila od banaka da prekrše taj dogovor. Ali o tom potom.
'rani bota pa šalji na forum
 
Odgovor na temu

Andrej013

Član broj: 157053
Poruke: 321
*.nyc.res.rr.com.



+694 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa25.01.2014. u 20:20 - pre 123 meseci
Citat:
ZaMpA: Na drugoj temi neko je spominjao da je čak USA tražila od banaka da prekrše taj dogovor. Ali o tom potom.

Upravo.
USA je zahtevala od banaka da daju kredite siromasnim ljudima, tj, odredjen procenat svih kredita moraju da budu izdati gradjanima koji zive u siromasnim, socijalno ugrozenim sredinama, pod pretnjom da ako to ne urade, u buducnosti ce im biti zabranjene odredjene aktivnosti, nece im biti izdavane razne dozvole i slicno.
Ako pogledas, i vrlo povrsno razmislis, u to vreme je to imalo smisla.
Masa se lozila sto drzava to radi jer je u svakom slucaju u pitanju plemenit gest-omoguciti i siromasnima da kupe stan. Ali usvajati zakone koji socijalnu politiku prebacuju na grbacu privredi(bankarskom sektoru) ne moze da ima uspeha nigde na svetu, ni kod nas, ni u Nemacoj, Japanu pa tako ni u USA.

Takodje, banke su saterane u cosak pretnjama, ucenama, jer je drzava postavila uslove da banke ne smeju da diskriminisu manjine. E sada, kako su banke diskriminisale manjine: ako nemas dobru kreditnu istoriju, nemas ustedjevinu i ako ti je plata mala, ne mozes da uzmes kredit za stan. Ta vrsta "diskriminacije" je funkcionisala decenijama i bankarski sektor je bio zdrav. Onda je odluceno da su ti uslovi za izdavanje kredita "suvise staromodni, proizvoljni i nazadni" i da su oni uzrok diskriminacije i da banke treba da usvoje druge kriterijume kada izdaju kredite za stan.

Kako su banke poslovale pod tom pretnjom? Pa ovako, u USA imas kredite sa fiksnom kamatnom stopom, koja je na primer 5% na kredit na 30 godina. Sa druge strane, postojikredit sa variabilnom kamatnom stopom, tzv ARM 5/1 ili 7/1 i sl. Takav kredit podrazumeva manju kamatnu stopu prvih 5 godina, na primer 3%, a posle 5 godina se kamatna stopa menja i prati odredjeni indeks. Za vreme prvih 5 godina, cene nekretnina su rasle zbog ogromne potraznje-ljudi koji nisu mogli ni da sanjaju da mogu da kupe stan odjednom su upali na trziste sto je izazvalo ogroman rast(naduvavanje balona). (Inace, ARM 5/1 ima smisla u nekim slucajevima, ako znas da ces da se selis za 5 godina a ako dodje do pada cena nekretnina, znas da ces moci da pokrivas vecu ratu... ukratko, nikako nije dobra ideja za siromasne).
Posle 5 godina, adaptiranje kamate se desava recimo jednom godisnje. Desavalo se da, iako imas malu platu, prvih 5 godina si u stanju da otplacujes kredit zbog niske kamate 3%, otplacujes glavnicu i sve je ok. Cak i da igubis posao u prvih par godina, prodaces nekretninu za vise para nego sto si je platio, vratiti banci pare i imati za zivot. To je funkcionisalo u pocetku. Seste godine otplacujes 4%, sedme godine 6%, osme godine 8%, sve dok ne stignes do limita, na primer 15%. U tom slucaju nemas sanse da nastavis da otplacujes nekretninu vec moras da prodas nekretninu i namiris banku. To su milioni ljudi radili, tako da se u jednom trenutku desilo da su ti milioni ljudi hteli da prodaju nekretnine sto je cenu nekretnina dovelo do istorijskog minimuma. Sada si u situaciji da si uzeo kredit od 200.000$, otplacivao ga npr 6 godina, otplatio si npr 50.000$, ne mozes vise da ga otplacujes a cena te nekretnine je 100.000$!? Znaci, cak i kada prodas stan i ostanes na ulici, opet banci dugujes 50.000$! Gomila ljudi je bankrotiralo a banke su imale gomilu nekretnina koje niko ne moze da kupi. Balon je pukao. Banke su naravno znale da ce se to desiti jednom, ali nisu znale kada, pa su sve svoje poslove ili osiguravale ili su prodavali rizicne asete i zbog toga ih neuki smatraju krivcima, sto je vrlo plitko i povrsno.

Problem je to sto je pracenje svega ovoga komplikovano, ali je koncenzus da je jedan od glavnih "krivaca" Community Reinvestment Act-CRA, koji se menjao XY puta od sedamdesetih a Bush ga je menjao par puta. Naravno, bez preplavljivanja trzista jeftinim novcem ne bi bilo moguce toliko naduvati balon, ali novac je sada jos jeftiniji pa ne dolazi do balona(bar ne na trzistu nekretnina, akcije su sa druge strane nerealno visoke). Takodje, cinjenica da je pre krize na trzistu bilo mnogo novca nije imalo veze sa US vladom dok trenutno preplavljivanje trzista novcem ima.

Sada, Ameri, iako su odgovorni za trenutno finansijsko nejsra u svetu, nisu to namerno uradili, vec iz ciste pltkosti i gluposti. Neki su naravno znali, cak i lobirali protiv zakona ali politicari su slusali nekog drugog-glasace.
Politicarima su tapsali, narod se lozio i 99.9% ljudi su bili ubedjeni da je sve savrseno. Ja sam 100% siguran da Bush nje imao pojma u sta se upusta i to i jeste problem.

Drzava ne treba da se mesa u prvredu. Mozda su neki bankari gramziviji od drugih, mozda ce neke banke da propadnu zbog svoje gramzivosti, i treba, ali kada doneses zakon koji obavezuje SVE banke na trzistu onda su SVI u g0vnima i problem postaje sistemski.
Zbog populizma u Americi ceo svet isprasta vec godinama.

[Ovu poruku je menjao Andrej013 dana 25.01.2014. u 21:42 GMT+1]
 
Odgovor na temu

ZaMpA
Marko Kaćanski
Srbistan

Član broj: 73700
Poruke: 171
*.dynamic.sbb.rs.



+226 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa05.02.2014. u 10:27 - pre 123 meseci
Da li postoji u Srbiji neki mehanizam za kontrolu rizika banaka? Poštno nismo potpisnici Basela, a ne znam da imamo nešto kao Glass-Steagall zakon.

Pitam jer evo, Univerzal banka je zagrizla bankinu zbog nepokrivenog rizičnog ulaganja.
Izgleda da domaćim bankama se dešava isto što i američkim '08 samo naše nisu oslonac svetske ekonomije pa nije tolika šteta ;)

Imamo li mi neku instituciju koja daje ocene rizika za investitore, il' to svako u se i u svoje kljuse?
'rani bota pa šalji na forum
 
Odgovor na temu

kalimero 011

Član broj: 155560
Poruke: 1166



+261 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa05.02.2014. u 10:58 - pre 123 meseci
^
Citat:
Da li postoji u Srbiji neki mehanizam za kontrolu rizika banaka? Poštno nismo potpisnici Basela,...

Videti ovde i ovde.
 
Odgovor na temu

ZaMpA
Marko Kaćanski
Srbistan

Član broj: 73700
Poruke: 171
*.dynamic.sbb.rs.



+226 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa05.02.2014. u 11:44 - pre 123 meseci
Aha, znači implementirali smo Basel 2, a referentna agencija za rejting je Moody's. Dobro je nismo baš toliko jadni ko' što sam mislio :)

'rani bota pa šalji na forum
 
Odgovor na temu

Braksi

Član broj: 288770
Poruke: 1643



+4015 Profil

icon Re: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa05.02.2014. u 13:50 - pre 123 meseci
imamo mi sve, ali su kontrolne sluzbe zatajile iako su bile cak upozorene od akcionara. Komplet odgovornost snosi guv. Jorgovanka Tabakovic.

Mislim, ako rec odgovornost vise stanuje u recniku politicara. A evo ga i objasnjene za decu u kindergartenu valjda :

http://www.nbs.rs/internet/cir...html?id=7074&konverzija=no
 
Odgovor na temu

[es] :: Ekonomija :: Glass-Steagall Act '33 Amerika vs Evropa

[ Pregleda: 3095 | Odgovora: 10 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.