Tacno je to da se ne moze dobiti 2000 vati iz 1000 vatnog grejaca, ali je vazno, kao sto je pexus to slikovito objasnio, i kakav je oblik grejnog tela i kakva je regulacija. Od oblika grejnog tela zavisi i prenos energije na sobni vazduh i duzina vremena u toku kojega u grejnom telu ostaje akumulirana toplota. Primer - TA peci sa ciglama ili kaljeve peci, preradjene na struju.
Kod ovih radijatora je akumulacija mala, sto je i razumljivo obzirom na konstrukciju, ali je povrsina za prenosenje energije na vazduh prilicno velika, opet uzevsi u obzir konstrukciju i njihove prilicno male dimenzije.
Uz to, oni imaju i dobru regulaciju, pa temperatura u prostoriji ne skace gore dole, kao jojo, sto je osobina mnogih elektricnih grejalica sa klasicnim termostatima a kod norveskih mislim da su elektronski. Za ljude kojima je hladno, u koje nazalost i sam spadam, je regulacija jos vaznija nego za ostale, pa nam je sa boljom regulacijom i na nizoj temperaturi prijatno.
Imao sam neki obican panel radijator - obican gvozdeni lim + goli grejaci u obliku stapa + klasican termostat. Da greje, greje, ali prodje mnogo vremena dok se termostat smiluje da ugasi a posle opet ceka i ceka dok ponovo ne ukljuci grejace i muka ziva.
Sada se grejem pomocu neke cudne i prilicno retke grejalice - sa liskun plocom u kojoj je grejac. To je nesto slicno ovim norveskim - velika povrsina, ali je termostat obican. Na srecu, imam i svoj nezvisan elektronski termostat i tako mogu temperaturu bolje da regulisem.
Na svetu postoje samo 2 OS-a: 1. Mint, 2. svi ostali!