Vreme je faktor promena, ali nije nebitno koje vremenske razmake smatramo jednakim, jer treba napisati jednačine prirodnih zahona (u kojima vreme bitno figuriše), koje treba da se uklope u ekperimente. Recimo, stara definicija vremena zasnovana na rotaciji Zemlje oko sopstvene ose ne ispunjava taj zahtev, jer Zemlja npr. pretrpi neki poremećaj usled koga promeni veličinu, pa samim tim i momenat inercije, pa bi po zakonima mehanike trebala da promeni brzinu rotacije oko sopstvene ose. Međutim, to je nemoguće ako je vreme zasnovano na toj rotaciji. Zato se ta pojava smatra "neravnomernom", pa je usvojena drugačija definicija sekunde
Dakle, merna jedinica za vreme se definiše kao trajanje 9,192,631,770 perioda zračenja koje odgovara prelasku između dva hiperfina nivoa pozadinskog stanja atoma cezijuma 133.
Ova pojava se za sada smatra "ravnomernom", tj. nema primedbi na definiciju sa stanovišta eksperimenata.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.