Citat:
Devanagari: Ovo je sad ona priča o tome koji je časovnik precizniji — onaj koji kasni jedan minut ili onaj koji stoji pokvaren? Ti ovde pokušavaš da kažeš da je korisniji časovnik koji stoji jer će u 24 sata dva puta pokazati tačno vreme. Kao inženjer, moram priznati da bi mi više značilo da imam onaj „neupotrebljivi” sat od tog formalno preciznijeg.
Ne, ta priča je besmislena, jer se podrazumeva da časovnik povremeno podešavaš. Ako časovnik podešavaš npr jednom dnevno, onda u nasumično izabranom trenutku očekivanje greške časovnika koji stoji je 6h (ako je brojčanik kružni sa brojevima od 1 do 12), a onoga koji kasni jedan minut 30s. Dakle, taj koji kasni jedan minut je tačniji. Takođe, taj primer nema nikakve veze sa onim o čemu sam pisao.
Citat:
Ivan Dimkovic: Matemaka ne poznaje kompromise, sama je sebi svrha.
Za mene je matematika nauka koja pokušava da otkrije zakonitosti deduktivne snage, tj. šta
mora da važi (znači nužno) pod koji uslovima. To je ekvivalentno sa tačnošću iskaza u svim interpretacijama polaznih pojmova (ako su sve pretpostavke, uključujući aksiome uključene u formulaciju). Zato je matematika toliko široko primenljiva. Polazne pojmove teorije možeš da interpretiraš kako god hoćeš, sve dok su aksiome te teorije zadovoljene u tom modelu (interpretaciji). Matematika grantuje da će tada važiti sve teoreme teorije u tom modelu. No, da bi se matematika primenjivala, neophodno je razumeti njene iskaze inače ćeš je primenjivati kao boxxter na ES forumima.
Takođe, postoji numerička analiza koja se upravo bavi problemima konačnog računa. Tako da, daleko od toga da je matematika nešto izolovano, što je samo sebi svrha. Naprotiv, to je bez ikakve konkurencije najšire primenljiva nauka, pa samim tim i najpraktičnija.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.