Ovo je Zidar, samo sa drugim log-in, zaturio sam password,
Pre nego sto pocnemo da radimo konkretan posao, treba da napravimo generalno startegiju - kkao cemo da radimo. Svi znamo da sistemi za upravljajje bazama podataka zasnovani na Access-u se satoje od fajla sa podacima i programskog fajla. Progarmski fajl se povazuje sa podacima (linkovanje, attachovanje tabela). programski fajl se nikad ne izvrsava na file-serveru (networku) nego sa lokalne masine. jednoj istoj bazi moze da pristupa vise istih ili razlicitih programa istovremeno. Slika izgleda otprilike ovako:
Objasnjenj za sliku je ovo:
Access sistemi se sastoje od dva access fajla:
Program, sadrzi forme, uite, izvestaje, programski kod. Podaci se drze u drugom Access fajlu I programu su dostupni putem linkovanja tabela. Program koji rad isa Accs podacima I ne mora da bude Access program.
Access MDB fajl koji sadrzi podatke – tabele. Nema formi, nema modula, makroa. Mogu da postoje samo neki upiti za manualnu kontrolu I manipulaciju podacima, koje izvode iskljucivo programeri ili administratori, ako se za to ukaze potreba. Fajl sa podacinm nekad zovemo I ‘baza podataka’, u istom smislu u kome zovemo baza podataka ono sto cuva ORACLE , MS SQL Server ili slicni sistemi.
Razvoj sistema:
Baza podataka (skup tabela u fajlu sa podacima) razvija se nezavisno od buducih programa koji ce bazi pristupati. Razvoj baze ide po pravilima relacionh baza podataka – tabele, uslovi ogranicenja, ER dijagrami, normalizacija.
Ideja o programima se radja I pre baze podataka, ali se stvarno programiranje odvija tek kad je baza jasno definisana, jer su izmene strukture baze posle programiranja pogubne za kvalitet uradjenog posla. To se ne moze uvek izbeci, izmena baze posle programiranja, ali tome barem tezimo. Kada se zavrsi pocetna verzija programa, koja kako tako radi bar neke zadatke, ta se verzija vise ne dira. Svaka dopuna I promen ima svoju verziju, oznacenu rastucim brojem. Na primer:
PracenjProjekata_00.MDB = pocetna verzija, koja ugrubo lici na ono sto cemo dobiti na kraju. Nije spremna za produkciju, ali je spremna za korisnicko testiranje.
PracenjProjekata_01.MDB – verzija u koju su doidate prve popravke I dodaci, ima veci stepen upotrebljivosti od pocetne verzije
PracenjProjekata_02.MDB – poboljsana verzija, ima dodatke I ispravljene krupnije bagove
PracenjProjekata_02A.MDB – isto sto verzija 02, bez dodatnih funkcionalnosti, ispravljeni minorni bagovi (greske u kucanju na labelama, pozicija I velicina kotrola, jednostavnije formatiranje)
Ukratko, kad god morate da dodate neki objekat (novi upit, nova forma, novi izvestaj, nove linije koda – nove funkcij ili procedure, to jepovecanje brojaca verzije. Ako imate samo ispravku jednostavnijh bagova ili kozmeticke izmene – to je dodavanje slova A,B,C,D.. na poslednju numerisanu verziju.
Broj verzija I do 100 nije neobican. U pocetku. Treba nak nemoliko dana ili nedelja da dodjemo do pocetne verzije. Posle toga izbacujemo jednu ili dve verzije dnevno, jer tad otkrivamo (korisnik nam otkriva) sta smo sve propustili, zaboravili ili lose uradili. Kasnije radimo izmene na nedelju dana, pa na dve, pa na mesec dana. Kad dodjemo dotle da nema potrebe za iamenama za jedan ceo mesec – to se moze nazvati sistem spreman za produkciju. Bice promena I polse,a li ce biti mnogo redje, jer cemo vremenom ispraviti najveci broj gresaka I dodati skoro sve sto korisniku treba. Onda ce neko vreme korisnik biti zauzet koriscenjem onoga sto u programu ima, da bi polse godin, dve ili tri poarasli apetiti, iz nekoliko razloga;
Korisnik tada vidi sta bi jos moglo da se radi automatski (sto u startu nije video I znao)
Programeri su naucili nove tehnike koje nisu znali na pocetku
Pojavile su se nove verzije Access programa, nove kontrole I mogucnosti koje mozemo da iskoristimo
Znaci, razvoj nikada ne prestaje. U pocetku se vise radi, pa se malo posao ustabili, pa onda opet dodju ozbiljni dodaci, pa opet misrno, pa opet promene. I tako do penzije
Ispoorucivanje vrerzija korisnicima
Kako garantovati da svi korisnici u sto kracem roku rade sa istom, najnovijom verzijom programa I baze podataka?
Pomenuli smo inicijalnu verziju, PracenejProjakata_01.MDB. Kasnije dodeljujemo brojeve verzija. Poslednja verzija se kopira u fajl PracenejProjekata_PROD.MDB Ono PROD znaci produkciona verzija. Produkciona verzija uvek sadrzi poslednju verziju. O tome se brine glavni programer. Produckcina verzija stoji uvek na istom mestu na disku. Teorijski, korisnici je uvek uzmu sa poznatog mesta, naprave kopiju na lokalnu masinu I to startuju kao program. Mozemo da napravimo DOS batch fajl koji sadrzi komande:
MD C:\PracenjeProjekata
COPY N:\PracenjeProjekata\ProdVersion\PracenejProjekata_PROD.MDB C:\PracenjeProjekata\PracenejProjekata_PROD.MDB
C:\PracenjeProjekata\PracenejProjekata_PROD.MDB
Prva linija kreira na lokalnom kompjuteru folder MD C:\PracenjeProjekata. Ako je takav folder vec postojao, bice obrisan sa kompletnim sadrzajem
Druga linija kpira produkcioni fajl na lokalni disk, u upravo kreirani folder
Treca linija startuje iskopirani produkcioni fajl sa lokalne masine
Ako svakom korisniku na desk-top stavimo shortcut koji startuje nas batch file, I korisnik svoj ‘progarm’ startuje klikom na taj shortcut, program ce uvek biti najnovija verzija.
Sada znamo:
Osnovnu konfiguraciju sistema – baza na serveru, programi na lokalnim masinama
Kako se kontrolise razvoj programa – brojevi verzija
Kako se korisnicima isporucuje uvek najnovija verzija – administracija sistema
Ako dodamo jos pravljenej back-up kopija, zaokruzili smo metod I strategiju razvoja I ordzavanja infromacionog sistema zasnovanog na Access bazi podataka.
Ovo je sve teorija, koja radi u praksi. Uskoro cemo dati detaljnije primere.
Sutra cu na poslu da se logujem kao Zidar ponovo. Pusta starost, OK je kad zaboravis password, ali kad zaboravis i user_id, e ond aje stanje ozbiljno