Naša deca nisu dovoljno spremna za logičku primenu stečenog znanja. Obrazovni sistem nikad nije bio postavljen tako da nauči učenika da znanje primeni u praksi. Širina u znanju je dobra, ali je pitanje da li naše dete, od obilja činjenica koje nauči tokom školovanja, nešto ume i može da iskoristi - komentariše rezultate velikog međunarodnog „Piza“ testiranja Milena Bićanin, direktor Osnovne škole „Drinka Pavlović“ iz Beograda.
Obustavljanje započete reforme, preobimno gradivo, loši udžbenici, neprilagođeni nastavni planovi i programi i nenaviknutost naših đaka na ovu vrstu testiranja - razlozi su koje nastavnici navode za loš uspeh naših đaka na „Piza“ testiranju (33 do 37 mesta u svim predmetima od 41 učesnika).
Milena Bićanin kaže da niko ne tvrdi za našu decu da su glupa zato što nisu dobro uradila test, ali oni to svoje znanje, očigledno, nisu umeli da upotrebe. Ovo nije šamar za naciju, kako su to neki rekli, već je to pokazatelj da smo sistemskom organizacijom uništili dobre predispozicije koje naša deca imaju. Oni jednostavno ne umeju da se izmeste i razmišljaju kao da će im to što uče, ili nešto slično, nekad zatrebati u životu. A baš to je bilo potrebno za uspešno rešavanje ovog testa - dodaje Milena Bićanin.
Vesna Maksimović, direktor OŠ „Đorđe Natošević“ u Novom Sadu, smatra da rezultati testiranja jesu poražavajući, ali da nisu adresirani ni na jednu pojedinačnu školu ili nastavnika, već na obrazovni sistem u celini.
- Hvala ministru što čuva obraz nastavnika, ali nama su potrebni konkretni odgovori na pitanje - šta dalje? Zapažanja i zaključci o našem obrazovnom sistemu su već dati pre dve godine u pripremi reforme obrazovanja. Naše okruženje je već odavno zagazilo u reforme, a mi još čekamo - ističe Maksimovićeva.
Branislav Milojević , profesor matematike iz Niša smatra da naši učenici ne mogu da pokažu dobre rezultate u praktičnoj primeni znanja zato što još nismo sproveli reformu školstva. Programi i planovi su nam isti kao sa početka devedesetih, kaže on. Udžbenici su totalno neprilagođeni sadašnjem vremenu, a to je zato što ih pišu ljudi koji nemaju mnogo kontakata sa osnovnim i srednjim školama, smatra Milojević.
Emilija Škrbić, profesor matematike iz Novog Sada, iznenađena je rezultatima „Piza“ testova.
- Ova statistika je poražavajuća. Po mom iskustvu, učenici ovdašnjih škola koji napuste zemlju i školovanje nastave u inostranstvu, upisuju dva razreda više. Program iz matematike po kojem naša deca uče je u rangu sa Rusijom, koja je najjača u toj oblasti - kaže ona.
Mirjana Stojanović, nastavnica matematike iz Beograda misli da naša deca nisu navikla na ovakve vrste testova.
- Možda je delom kriv i naš nastavni plan i program, koji je preobiman. Mi se trudimo da deca nešto nauče od onog što ispredajemo, ali prosto nemamo dovoljno vremena da uvežbamo sa njima sve. Oni tokom osmogodišnjeg školovanja dobiju previše informacija koje im samo „prođu“ kroz glavu - ističe Stojanovićeva.
Nataša Milosavljević, profesor srpskog jezika u Nišu smatra da mlade ljude ništa ne interesuje i da je to razlog zašto su uradili slabo test. Ona kaže da su deca izgubila kontakt i sa stvarnošću i s tim šta će raditi u budućnosti. Nisu zainteresovani ni za kakva znanja, ni teorijska ni praktična. Okupirani su materijalnim stvarima i pronalaženjem načina kako da stignu do njih, kaže ona.
Miroslav Petronijević, pomoćnik direktora Prve kragujevačke gimnazije, smatra da su u osnovi za najslabiji uspeh u Evropi krivci sistem obrazovanja i opšti ambijent u kojem se deca školuju i pripremaju za buduća zanimanja. Oni uče za ocenu, a ne radi sticanja znanja, rekao je on. Između ostalog, „Piza“ testiranje je pokazalo da bolje rezultate postižu učenici iz razvijenih zemalja i iz sredina u kojima postoje veća očekivanja. Međutim, rezultati testiranja pokazuju i da velika izdvajanja za obrazovanje nisu nužno garant uspeha u školi.
Zagorka Miladinović, profesor srpskog jezika i književnosti iz Kragujevca, kaže da je očigledno da smo u raskoraku sa Evropom, da zaostajemo u svakom pogledu. Kriza, beda i nemaština i te kako se odražavaju na školstvo, misli ona. Nepostojanje opštih uslova za rad svakako ograničavaju i profesore da đacima prenesu znanje koje poseduju - precizirala je Miladinović.
Milanko Stefanović, profesor istorije iz Kragujevca, kaže da deo krivice za loš uspeh naših školaraca snose i profesori koji nemaju vremena da se bave đacima van nastave, što inače deluje stimulativnije na njih od klasične nastave.
U istraživanju OECD-a u četiri oblasti - matematici, prirodnim naukama, razumevanju pročitanih testova i interdisciplinarnoj oblasti rešavanja problema, koje je sprovedeno tokom prošle godine, učestvovalo je ukupno 250.000 petnaestogodišnjaka iz 41 zemlje sveta, a iz Srbije nešto više od 4.400 učenika iz svih regiona.
Istraživanje je rađeno na osnovu slučajnog uzorka, a učenici iz Srbije zauzeli su od 33. do 37. mesta na gotovo svim testovima.
Testovi su bili zasnovani na sposobnostima učenika, ali su podrazumevali i korišćenje koncepata naučenih u školi, što je trebalo da ukaže na efikasnost obrazovnog sistema, a ne na lične sposobnosti učenika, kažu stručnjaci.
Blic.