Daš sto, dobiješ četiri puta više
Čistu zaradu od oko 2.660 dinara (45 evra) po akciji danas može da očekuje svako ko je, kada su se hartije od vrednosti „Metalca“ prvi put pojavile na berzi, rizikovao i uložio 140 dinara po akciji (2,31 evro). „Hemofarm“, „Soja protein“, „Imtel Computers“, „Standard“, „Energoprojekt“ samo su neke od mnogih firmi čije su cene akcija, od kako se njima trguje, drastično porasle.
Ulaganje u trgovanje hartijama od vrednosti srpskih preduzeća je jedan od unosnih načina da građani svoj novac „oplode“. Za ovu često veoma isplativu investiciju potrebni su novac, spremnost na rizik, ali i sreća, mada znatno manje nego u igri loto. Tako je, primera radi, pojedinačna akcija firme „Soja protein“ za samo tri meseca probila sve rekorde, dostigavši vrednost od 13.000 dinara, pa je kupac zaradio 250 odsto više u odnosu na novac koji je potrošio na kupovinu akcija. Realizacija je u rukama berzanskih posrednika, koji uz odgovarajuću proviziju, a za račun kupca, trguju hartijama od vrednosti. Na Beogradskoj berzi trenutno se kupuju i prodaju akcije čak 490 preduzeća iz Srbije.
- Kada je počelo trgovanje akcijama „Metalca“, njihova početna cena bila je niža za 50 odsto od knjigovodstvene, međutim, za protekle tri godine one su delovanjem ponude i tražnje dobile realnu cenu.
Čak 77 odsto vlasništva je u rukama radnika, što ukazuje da oni znaju kolika je vrednost firme i njen potencijal. Zaposleni akcionari imaju upravljačko pravo, ali i radne obaveze koje ostvaruju - kaže Dragoslav Vukadinović, direktor „Metalca“ iz Gornjeg Milanovca.
Najveći uticaj na cenu akcija ima rezultat poslovanja, a ništa manje i vlasnička struktura preduzeća. Što je veći broj malih akcionara, to je firma primamljivija za kupovinu. Povećanje vrednosti preduzeća, kao i obima prometa akcija, za akcionare prevashodno predstavlja motiv da prodaju svoje vlasničke hartije. Za zaposlene pak osnovno je da se menja vlasnička struktura firme gde rade i da time dobijaju sigurnost u poslovanju. Ona sa sobom neumitno povlači i bolji položaj radnika. U „Metalcu“, recimo, s rastom dobiti, rastu i zarade zaposlenih. U proseku radnici ove fabrike primaju oko 23.000 dinara.
Ipak, nisu svi mišljenja da porast cena akcija preduzeća oslikava neumoljive zakone ponude i tražnje. Razne igre iza kulisa čine da rizik trgovanja akcijama uvek postoji. Jedan od primera je „Energoprojekt holding“ koji je za prvo tromesečje zabeležio porast prometa hartija od vrednosti, a i cena njegovih akcija porasla je za 80 odsto.
- Povećanje vrednosti holdinga ostvareno je ne zbog poslovnih rezultata, već zbog špekulativne igre brokerskih kuća i investicionih fondova. Nama dividende nisu isplaćivane, ali zarade imaju trend rasta - kaže naš sagovornik iz „Energoprojekt holdinga“ koji je želeo da ostane anoniman.
Danijela Nišavić