Citat:
A šta si uopše hteo da postigneš sa ovom temom?
Instrumental, VI padež
S kim? (društvo)
Čime? (sredstvo)
Postići nešto nečim, a ne postići nešto sa nečim.
Evo još nekih poznatih i manje poznatih grešaka:
• „će mo“ (treba „ćemo“, jer je to prezent glagola hteti, a prezent je prost oblik koji se uvek piše pomoću jedne reči; isto tako se i hoćemo piše zajedno)
• „ićiću“, „naćićeš“ i slično (treba „ići ću“ i „naći ćeš“ jer se futur glagola koji se završavaju na -ći piše sa dve reči, za razliku od futura glagola na -ti: hodaću)
• „nesmem“ (treba „ne smem“)
• „dali“ i „jeli“ (treba „da li“ i „je li“, ako se ovim rečima započinje pitanje. Dali i jeli (napisani spojeno) predstavljaju particip perfekta glagola dati i jesti)
• „šesto“ (treba „šeststo“, ako se misli na broj 600. Ako je u pitanju 6. dete u porodici, onda treba „šesto“).
• „najači“ (treba „najjači“, ne gubi se slovo j pri spajanju reči naj i jači)
• „u vezi toga“ (treba „u vezi s tim“, jer veza mora da bude sa nečim, tj. nije veza nečega, osim šargarepe i zeleni na pijaci)
• „s obzirom da“, ili još gore „obzirom da“ (treba „s obzirom na“, jer obzir imamo prema nečemu)
• „protestvovali“ (treba „protestovali“, jer se kaže protest)
• „nezavistan“ (treba „nezavisan“, jer se ne radi o zavisti, već o zavisnosti)
• „bezbedonosni“ (treba „bezbednosni“, jer nikakva bezbedonost nije u pitanju)
• „euro“ (treba „evro“, po
odluci Odbora za standardizaciju srpskog jezika čiji su članovi neki od najistaknutijih srpskih lingvista)
• „izvinuti“ (ako se misli na izvinjenje onda treba „izviniti“)
• „spašava“, „spašen“ i slično (ispravnije je „spasava“ i „spasen“, mada oblici sa š nisu izričito zabranjeni)
• „oni zaspu“ (ako se misli na spavanje, treba „oni zaspe“, „zaspu“ je od glagola zasuti)
A ovima što nisu sigurni da li se „bismo“ piše zajedno i bune se što se ovde bavimo pravopisom mogu samo da kažem da u normalnim zemljama takve stvari zna 90% dece već u IV razredu osnovne škole.
Spasa nam nema, propasti ne možemo!