Odin D. Mlađi referent za automatizaciju samoupravljanja
Član broj: 37292 Poruke: 2549
|
Evo vidim da se oko ove teme opet poveo razgovor, pa da dodam i ja koju...
Necu braniti ili napadati nicije stavove, vec cu govoriti o sopstvenim iskustvima i saznanjima koje sam stekao na svom putu pokusaja pravljenja gitare, pa ako to moze kome biti od koristi...
Informacije koje su na internetu dostupne o tome su uglavnom vrlo sumnjivog kvaliteta. To se ne odnosi toliko na elektroniku, koliko na mehaniku gitare.
Seme spajanja magneta, aktivna elektronika, efekti i slicne stvari lako mogu da se pronadju, ukljucujuci i orginalne seme poznatih proizvodjaca elektricnih gitara.
Medjutim, kad je rec o mehanickim delovima, njihovoj izradi, drvetu i njegovoj obradi, tu stvari stoje dosta losije. Ja nisam pronasao ni jedan sajt na kome se kvalitetne informacije daju dzaba. Uglavnom je potrebno platiti da bi vam poslali CD ili knjigu sa uputstvom za izradu. Ostalo sto se nalazi na amaterskim sajtovima je uglavnom neupotrebljivo, a cesto i pogresno. Slicno je i na raznim forumima koji se bave tom tematikom.
Kada neko odvoji dovoljno vremena da dobro proceslja internet, skine stotine megabajtova raznih sadrzaja na tu temu, te sve to dobro prouci, prvo sto moze zakljuciti je da nikakav stolar nije uopste "lik koji to moze dobro da uradi", bez obzira sto biste mu vi pomagali svojim objasnjenjima i uputstvima.
Drugo, ne postoji nesto poput "univerzalne gitare". U zavisnosti od toga sta biste svirali, kakav zvuk zelite, kojom brzinom svirate, kakva vam je vestina, sta volite i sl., mozete ugrubo da procenite sta biste hteli.
Od tih odrednica se polazi u izboru drveta, oblika vrata, njegove zakrivljenosti, sirine, oblika tela gitare, visine zica, mehanike, izbora magneta, pragova itd.
Nije tacno da ako stavite Stratocaster-ove magnete na neku drugu gitaru, da cete da dobijete zvuk kao sa Stratocastera.
U VELIKOJ meri, na "izgled" zvuka utice drvo od koga je gitara pravljena. Tvrdje vrste drveta (poput javora) daju reskiji zvuk, dok meke vrste daju topliji, blazi ton. Raznim kombinacijama u izboru drveta za vrat i telo gitare, kao i za "onu plocu na vratu na kojoj su pragovi" postize se da gitara daje zeljeni zvuk. Ono sto je jednom uradjeno izborom drveta i nacinom konstrukcije vrata i tela gitare ne moze se vise nikakvom elektronikom niti magnetima promeniti (a da ne izgleda nekako izvestaceno i neprirodno - kao zvuci sa jeftinih digitalnih procesora).
"Izgled" zvuka jednim delom ovisi o drvetu i njegovoj konstrukciji, drugim delom o metalnom delovima, a trecim o elektronici, kao i o medjusobnoj povezanosti ovih delova.
Gitara treba da je konstruisana tako da cela osciluje u nekoj "harmoniji" sa zicama, te je stoga narocito vazno kako su svi ti delovi sklopljeni. Svaki put kada zvucni talas putujuci kroz drvo naidje na lepak koji spaja dva komada drveta, on se u nekoj meri tu prelama, slabi i deformise. Isto vazi i za spojeve drveta srafovima. Zato je narocito vazno da se lepeljenja urade velikom preciznoscu (preciznost kojom neki stolar lepi uglove prozora ili noge od stola nema sa tim nikakve veze). Takodje, treba da se koriste i posebni lepkovi za to.
Zvuk ovisi i od toga da li je vrat gitare srafovima (obicno 4 ili 5 srafova) pricvrscen za telo gitare ili je zalepljen. Zatim i da li je pricvrscen na pocetku tela gitare ili prolazi u jednom komadu celom duzinom gitare (neck-through). Svaki od ovih nacina ima svoje mane i prednosti. Zatim, da li je vrat izradjen od jednog komada drveta ili vise (laminat), da li su ti komadi od iste vrste ili nisu. Sve to vazi jos i za telo gitare.
Broj kombinacija je vrlo velik i potrebno je prouciti kako sve to utice na zvuk i "svirljivost" gitare da bi se mogle doneti ispravne odluke.
Slicna prica vazi i za izbor metalnih delova gitare (koji se uglavnom narucuju i kupuju gotovi - jer ih je skoro nemoguce napraviti u domacoj izradi) - postoje razne vrste civija i kobilica, floyd-rose-ova i pragova i za sve njih vazi da imaju svoje prednosti i mane koje je potrebno poznavati. Takodje njihova sprega sa drvetom je esencijalna, jer se preko njih vibracije zica prenose u drvo koje te vibracije oplemenjuje.
Izrada vrata je verovatno najteza od svega, zbog preciznosti kojom to mora biti uradjeno, i njegovog specificnog oblika. Zakrivljenost pragova, sirina vrata i razmak izmedju pragova treba da odgovara samom sviracu i njegovoj velicini sake (prstiju).
Postavljanje sipke u vrat (truss-rod) je posebna prica, ali o tome necu nista vise reci jer nema smisla da o tome ovde pricam.
Za sve to je potrebno imati i odgovarajuci alat, prirucnim sredstvima se malo sta moze uraditi. Spoj vrata i tela gitare ne moze da se "isturpija" rucno - to se mora uraditi nekom masinom (naravno, mislim ako zelite da to uradite kako treba).
Rucno pravljenje magneta je samo za zabavu. Ako nemate profesionalne delove i odgovarajuci alat, malo sta moze da se postigne. Nije dovoljno pronaci samo magnet odgovarajuce velicine i namotati oko njega zicu. Jacina magneta, provodnost i debljina zice, broj namotaja i nacin motanja kreiraju specifican filter cije je frekvencijske karakteristike potrebno odrediti. Moze se desiti da vam losi magneti potpuno pokvare zvucne karakteristike drveta. Pored toga postoje posebni voskovi i smole kojima se magneti zatapaju da bi se smanjile interferencije, mikrofonija i sl.
Jacina magneta je takodje bitna, ako je magnet slab, slaba ce biti i struja koja se indukuje u njemu usled pomeranja zica, a ako je suvise jak, on ce snazno da privlaci zicu pa ce da utice na njeno oscilovanje i "utuljuje" je.
Ono sto ocu da kazem, sve to nije bas tako jednostavno. Lako je napraviti magnet da on radi, to nije problem, ali da se dobije kvalitetan magnet - to je druga prica.
Kad sve to prouci, covek pocne razmisljati o nabavci delova. Manje vise sva elektronika i metalna mehanika moze da se nabavi, ali drvo....
Drvo je gotovo nemoguce kod nas naci. Koliko ja znam, jedino moze da se nadje rebrasti javor ("gusle moje od javora suva") (eng. mapple wood, stratocaster se pravi od toga) i to bosanski i eventualno jova (eng. adler). Bosanki javor je kvalitetan i cenjen kod onih koji se bave izradom instrumenata, ali, kako se to sada, nakon rata reze, odabira, susi itd. to je veliko pitanje. Nije svako drvo javorovo jednako kvalitetno i pitanje je sta stize u nasa stovarista. U principu, javor je kvalitetniji ako je rastao na vecoj visini i u oskudnijim uslovima (planinski krsevi i sl.) Ako ga negde i nadjete, on je obicno izrezan u daske debljine 5-8 cm, a za svaki centimetar debljine potrebna je 1 godina susenja. Ne znam u kakvim uslovima treba da se susi, ali ja sam ga u nasim stovaristima nalazio jedino napolju, okupanog suncem, kisom, mrazom, snegom i ledom.
Pri tom je uvek bio sirov, odnosno nedavno usecen.
Takve daske kupuju domaci izradjivaci instrumenata pa ih kod svoje kuce suse koliko i kako je potrebno, ali nijedan od njih nije bio spreman da mi proda ni jedan komad suvog javora spremnog za obradu. Odnosno, ako nekako ne nadjete komad suvog javora, mozete kupiti sirovi, pa cekati nekoliko godina da se osusi, ako vas do tada ne prodje volja za pravljenjem gitare.
Ko hoce da trazi drvo, najbolje je da pocne od majstora koji prave gitare, violine i sl.
Bitni su uslovi u kojima se drvo obradjuje, narocito temperatura i vlaznost. Ako je gitara pravljenja u suvljim ili vlaznijim uslovima nego gde ce se koristiti, drvo ce se napiti ili ispustiti vode te ce se u nekoj meri iskriviti. Ponekad dolazi cak i do pucanja drveta uz veliki prasak. To se narocito desava kod klasicnih gitara, a nekad i kod elektricnih.
Orijentacija godova u drvetu je narocito bitna za stabilnost vrata gitare i kvalitet zvuka. U prodavnicama muzicke opreme cesto nalazim na jeftinije gitare (pa cak i one skuplje) kod kojih se jasno vidi da su godovi u vratu lose postavljeni, odnosno komad drveta orjentisan kako ne treba, iz cega se moze zakljuciti da su ti primerci radjeni od ostataka drveta koji su ostali od izrade kvalitetnijih gitara. To su obicno periferni delovi debla.
Sto se tice domacih majstora, ima tu nekoliko dobrih koji zaista mogu da vam izrade dobre instrumente. Medjutim, ako zelite da dobijete gitaru kvalitetnu poput jednog Fendera ili Gibsona, to ce kostati isto koliko i orginalni Fender ili Gibson, ako ne i vise. Drugim recima - koliko para, toliko i muzike.
Ima tu jos dosta da se prica, ali i ja sam se umorio.
Sta reci na kraju?
Izrada gitara se isplati samo ako mislite da zaradjujete za zivot od tog posla ili vam je to fin nacin da utrosite visak slobodnog vremena.
U svakom drugom slucaju to se ne isplati, narocito ako ste time mislili da ustedite u odnosu na kupovinu gotove gitare.
Potroseno vreme i novac daleko prevazilaze cene nekih pristojnih kineskih ili korejskih kopija, ciji kvalitet cete vi dostici tek nakon neizvesnog broja napravljenih gitara. Nemojte se zavaravati da ce vasa prva gitara biti "prava stvar".
Kopije su pravljene po uzoru na orginalne gitare na cijem su razvoju, od magneta, do profila vrata, lepljenja i spajanja, itd. radile gomile timova u poslednjih 50-tak godina i tesko da cete vi pronaci "nesto novo, dosad nevidjeno".
Robot moze mnogo bolje izglodati leziste vrata nego "majstor Rade, sto je zimus babi Stevaniji namesto ormar" svojom turpijom.
Tesko da cete uz sav trud napraviti bolji magnet od onog industrijskog koji kosta 5-6 evra, a da ne pricam o onima koji kostaju 20 evra! One od 70 evra i vise necu ni spominjati.
Ko hoce da pravi gitaru da bi svirao na njoj, a ne samo da bi je pravio, bolje je da negde 2 meseca istovara dzakove, i onda od plate kupi pristojnu gitaru, nego da potrosi pola godine i napravi nesto poluupotrebljivo, zbog cega ce omrzeti sviranje, a bice mu zao da je baci jer je on pravio, a bice mu zao da kupi drugu, jer eto ima tu pa zasto da baca pare, a bice mu krivo sto je izgubio pola godine, a mogo' je za to vreme da...
Sve u svemu, ko hoce da pravi iz zabave - samo napred!, ko hoce da svira - istovar dzakova i pristojna kineska kopija, ili
istovar dzakova, istovar dzakova i pristojna manje poznata marka, ili
istovar dzakova, istovar dzakova, istovar dzakova i pristojan polovni orginal poznate marke, ili
istovar dzakova, istovar dzakova, istovar dzakova, istovar dzakova i novi orginal poznate marke itd...
Pozdrav!
|