Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

Definicija realnih brojeva

[es] :: Matematika :: Definicija realnih brojeva

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 19835 | Odgovora: 88 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2791 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva02.10.2006. u 11:16 - pre 215 meseci
galet@world

O greškama ćemo otom-potom, kada lepo naučiš realne brojeve i pročitaš šta si pisao na datu temu.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva02.10.2006. u 11:56 - pre 215 meseci
U konkretnom slučaju lično obraćanje u bilo kom vidu je nepoželjno.

Učenje realnih brojeva iz nekih udžbenika podrazumeva i usvajanje grešaka i nadgradnje nad tim greškama.





 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva02.10.2006. u 18:14 - pre 214 meseci
@galet@world:

Pogledajmo detaljnije prvu konstrukciju iz tvog priloga:



, , i
Umesto proporcionalnog smanjivanja, možemo samo reći da je jedinična duž unapred data i da je dužina proizvoljna (ali ne nula).

Dakle, kada bismo u procesu proporcionalnog smanjivanja pogledali sliku ona bi bila ista kao i polazna, jedino bi se promenio odnos svih duži prema onoj unapred datoj jediničnoj duži.

E sad, šta se dešava kada (a time i ) postane 0?
Na osnovu postojećih definicija, više nemamo trougao pa ne možemo ni govoriti o odnosu dužina kateta, jer tih kateta više nema...

S druge strane a npr. pa te možda to navodi na misao o očuvanju odnosa...

Ali, ako pogledamo definiciju limesa, videćemo da u navedenim primerima .
Dakle, limes niti "zna" šta se dešava u tački ka kojoj teži parametar, niti ga to "zanima"

Drugim rečima, ako smo već došli u situaciju da su se tačke poklopile - više nemamo načina da rekonstruišemo način na koji su one dospele u tu poziciju...


Što se tiče onog razmatranja u vezi sa dužima različitih dužina i broja tačaka, složićeš se da na osnovu postojećih definicija krug i tačka nisu isto. Dalje, nije bilo nužno da se koriste dvodimenzionalni krugovi - mogli smo upotrebiti jednodimenzionalne krugove tj. intervale - tada bi bilo za nijansu jasnije da je ono zapravo priča o odnosu dužina dvaju duži i o tome šta se dešava kada nepodudarne duži merimo istom jedinicom mere a šta kada ih merimo različitim jedinicama.
I u tom slučaju, ako se držimo postojeće definicije limesa, informacija o odnosu dužina (a pogotovu o br. tačaka) se potpuno gubi u momentu kada se duži degenerišu u tačke.

Naravno, lako je tražiti mane nečemu što tek treba stvoriti, bilo bi daleko interesantnije ispitati da li je moguće napraviti zasebnu teoriju u kojoj bi nule pamtile poreklo...

Na kraju, vrlo je moguće da ja još uvek nisam ukapirao ideju o kojoj pričaš...
Možda bi sve to moglo da prođe u Nestandarnoj Analizi? Nažalost, to će morati neko drugi da ispita, jer ja dotičnu "Ana-Lizu" ne poznajem

Možda će nam Nedeljko preporučiti neku literaturu iz NA i propratne Logike?

[Ovu poruku je menjao uranium dana 02.10.2006. u 20:08 GMT+1]
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva02.10.2006. u 20:43 - pre 214 meseci
@uranijum
Meni se čini da smo mi na zajedničkom poslu istraživanja valjanosti nekih zaključaka koji nam se nameću i međusobno se isključuju, ili potvrđuju.

Ako pogledaš one preseke pravih koje sam nazvao slučaj I i slučaj II očigledno je da se razlikuju, ili da izbegnem reč "očigledno" prave se seku pod različitim uglovima i preseci su različiti. Zašto?
Zato što se tačke A, B i C nisu poklopile i imaju drukčiji razmeštaj u slučaju I u odnosu na razmeštaj u slučaju II, jer da nije tako preseci bi jednako izgledali.
A kako izgledaju - izgledaju upravo onako kako uslovljavaju ti zadržani odnosi.
Citat:
I u tom slučaju, ako se držimo postojeće definicije limesa, informacija o odnosu dužina (a pogotovu o br. tačaka) se potpuno gubi u momentu kada se duži degenerišu u tačke.

Mislim da taj momenat nikada ne nastupa dok god postoje dužine ma koje veličine sa dimenzijom; u protivnom dužine ne postoje pa se ne može govoriti o svojstvima ničega.

Ma koliko delili neku dužinu izraženu u santimetrima ili bilo kojoj drugoj jedinici za dužine - ti delovi neće izgubiti svojstvo (t. j. dimenziju) dužine. Ne postoji beskonačnost koja će ukinuti to svojstvo i ne postoji momenat kada će tačka dobijena na ovaj način izgubiti to svojstvo. Tačka koja nema to svojstvo je nešto drugo - to je apsolutna nula kojoj je osnovno svojstvo da postoji u vidu nepostojanja.

Ponovo moram da kažem da je nula čudesan fenomen.
 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva02.10.2006. u 21:21 - pre 214 meseci
Citat:
galet@world:

Ako pogledaš one preseke pravih koje sam nazvao slučaj I i slučaj II očigledno je da se razlikuju, ili da izbegnem reč "očigledno" prave se seku pod različitim uglovima i preseci su različiti. Zašto?
Zato što se tačke A, B i C nisu poklopile i imaju drukčiji razmeštaj u slučaju I u odnosu na razmeštaj u slučaju II, jer da nije tako preseci bi jednako izgledali.
A kako izgledaju - izgledaju upravo onako kako uslovljavaju ti zadržani odnosi.


Naravno, to sam primetio - upravo iz tog razloga sam i započeo priču o limesima a i na crtežu prikazao dva trougla sa različitim nagibima hipotenuze. Oni limesi upravo predstavljaju recipročnu vrednost izvoda f-ja koje odgovaraju pomenutim hipotenuzama tj. kotangense odgovarajućih uglova.

Poenta je u tome da ako krenemo da smanjujemo odgovarajuću katetu, a pri tom zadržimo proporcionalnost, u graničnom slučaju sva temena će se poklopiti, dakle sve tačke će se naći na istom mestu - i kako onda da jednoznačno kažeš gde je koja tačka bila pre toga? Naprosto, to nije moguće.


Citat:
galet@world:

Mislim da taj momenat nikada ne nastupa dok god postoje dužine ma koje veličine sa dimenzijom; u protivnom dužine ne postoje pa se ne može govoriti o svojstvima ničega.


Slažem se, ali meni se učinilo da ti želiš da se oni krugovi degenerišu u tačke.

Citat:
galet@world:

Ma koliko delili neku dužinu izraženu u santimetrima ili bilo kojoj drugoj jedinici za dužine - ti delovi neće izgubiti svojstvo (t. j. dimenziju) dužine. Ne postoji beskonačnost koja će ukinuti to svojstvo i ne postoji momenat kada će tačka dobijena na ovaj način izgubiti to svojstvo. Tačka koja nema to svojstvo je nešto drugo - to je apsolutna nula kojoj je osnovno svojstvo da postoji u vidu nepostojanja.


Opet se slažem, ali te delove ne zovemo tačkama. To se jednostavno zove interval - a interval nije tačka.
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
212.200.220.*



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva03.10.2006. u 14:08 - pre 214 meseci
Citat:
Poenta je u tome da ako krenemo da smanjujemo odgovarajuću katetu, a pri tom zadržimo proporcionalnost, u graničnom slučaju sva temena će se poklopiti, dakle sve tačke A, B, C, D, E će se naći na istom mestu - i kako onda da jednoznačno kažeš gde je koja tačka bila pre toga? Naprosto, to nije moguće.


Možda pod pojmom smanjivanje ne podrazumevamo isto značenje.
Smanjivanje je postupak koji ne može da se završi. Granični slučaj ne pripada pojavi koju promatramo. On ne može da se dobije smanjivanjem. On se dobija preskokom na novi kvalitet ili skokom na nepostojanje.
Na primer ako smanjujemo jednu stranu četvorougla - uvek će postojati četvorougao, ali ako prestanemo sa smanjivanjem i ukinemo tu stranu dobijamo nov kvalitet odnosno novu pojavu - trougao - koja ima druga svojstva.

Dakle, ukidanjem nekog elementa koji po definiciji pripada nekoj pojavi - skokovito prelazimo na drukčiju pojavu ili ukidamo pojavu t. j. skokovito prelazimo na pojavu nepostojanja ako je taj definicijski element bio jedini.

Ili jednostavnije: Ne možemo govoriti o očuvanju odnosa u trouglu, ako prelazimo na raspravu o nečem drugom.
Mislim da si se donjim citatom na neki način slažeš s ovim šta sam rekao
Citat:
Opet se slažem, ali te delove ne zovemo tačkama. To se jednostavno zove interval – a interval nije tačka.


Smatram da je ovaj citat od izuzetne važnosti. On pomaže da dođemo do novih saznanja (da ne kažem otkrića!)
Interval je dobijen deobom neke duži na beskonačno mnogo delova - ta duž se opet može dobiti samo na jedan način: obrnutim postupkom t. j. množenjem tog intervala sa istom tom beskonačnošću iliti sabiranjem svih tih intervala. Dimenzija kao svojstvo postoji i kod duži i kod intervala.

Tačka nije interval (kao što kažeš), pa nema ni dimenziju – tačka prema tome nije dobijena beskonačnim deljenjem neke duži, pa se prema tome od tačaka ne može ni obrnutim postupkom dobiti duž!!! Jer odakle duži dimenzija ako bi bila sastavljena od elemenata koji nemaju dimenziju?
Tu ni beskonačnost ne pomaže – jer beskonačnost nije ključ s kojim se iz ničega stvara nešto.

U beskonačno mnogo trouglova nema ni jedan četvorougao, ma kolika bila ta beskonačnost. Trougao i četverougao su jednostavno dve različite pojave.
To isto važi za tačku i interval. To su jednostavno dve različite pojave. Tačka nema dimenziju, a interval ima.
Ovde dolazimo do odgovora na tvoje često postavljano pitanje koje se može i ovako “prevesti”: Šta ja ustvari hoću?
Ja hoću da definišem razliku između nule koja nema dimenziju i nule koja ima dimenziju.
Te dve nule nisu ravnopravne u odnosu na beskonačnost. Nulu bez dimenzije poistovetio bih sa tačkom, a nulu koja ima dimenziju sa beskonačno malim intervalom. Ovde bi trebalo definisati beskonačno mali interval. Možda bi moglo ovako: Beskonačno mali interval je nula koja ima dimenziju. Množenjem tog intervala bilo kojim konačnim brojevima dobijaju se opet nule koje su proporcionalne tim brojevima i međusobno su uporedive. Množenjem tog intervala beskonačnim brojevima dobijaju se konačne vrednosti dužina koje su proporcionalne tim beskonačnim brojevima.

Beskonačnost nije ključ koji menja svojstvo tačaka t. j. njihovu bezdimenzionalnost i ne pretvara ih u interval koji ima dimenziju.
Ako tačka nema dimenziju, onda ni beskonačno mnogo tačaka nema dimenziju. Sad dolazimo do “katastrofalnog otkrića”:
Prava nije skup tačaka nego skup intervala.
Govoriti o “količini” ili o “istom broju” tačaka u bilo kom smislu a pogotovu kao sadržini nekih različitih dužina je jednostano besmisleno.
Jednostavno zato što bezdimenzionalne tačke nisu gradivni elementi dužina.
Što se tiče ovih naših razmišljanja nekako mi se čini da nam tu neće pomoći ni neka tuđa Ana ni Liza, prepušteni smo sami sebi pa dokle dotle.
Preopširan sam, znam, ali izvini malo sam se zaneo pa sam prikazao tok mog neveštog razmišljanja, a ne neki sažet rezultat.




 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva03.10.2006. u 17:46 - pre 214 meseci
@galet@world:

Onaj deo o skokovitim prelazima si odlično napisao - upravo je to bila suština moje zamerke.
U onom dokumentu razmatraš i situaciju u kojoj su one paralelne prave postavljene na (kako kažeš) isto mesto, odatle odmah sledi da su tačke i jedno te isto a zbog toga i tačke i . Odmah nakon toga izvodiš neke zaključke o odnosu nekih "duži".

Dakle, moja primedba se odnosila na ono što si u tom trenutku mislio/napisao - sada mi se čini da si delom promenio mišljenje (što nema nikakvu negativnu konotaciju).
Znači ne prihvataš da su se tačke i poklopile?
Ako je odgovor potvrdan, onda nemamo prava da dužinu nazivamo nulom.

Ako pričamo o intervalima, moram da priznam da sam u brzini umesto reči "duž" upotrebio reč "interval" jer u standardnoj interpretaciji strukture realnih brojeva intervalima odgovaraju duži (i obratno). Pribojavao sam se da će doći do nesporazuma a eto izgleda da se to i desilo.

Dakle, ako ti nije teško opiši na šta si mislio kada si napisao:

Citat:
galet@world

Interval je dobijen deobom neke duži na beskonačno mnogo delova


U slučaju da se ispostavi da si pod intervalom podrazumevao nešto što ne odgovara definiciji intervala, zamolio bih te da upotrebljavamo neki drugi izraz, recimo "beskonačno mali interval" ili šta već bude prikladno.

Da pomenem i to da beskonačno mali interval ne može da se definiše a da ostanu na snazi sve aksiome kojima uvodimo strukturu realnih brojeva. Dakle, jedina šansa je da se napravi potpuno odvojena teorija.

Kada i upotrebim (istina neprecizan) izraz "broj tačaka" uvek mislim na kardinalni broj odgovarajućeg skupa - a taj pojam ima vrlo preciznu definiciju...

Što se tiče odnosa između tačaka i intervala (u izvornom smislu), to je izuzetno zanimljiva tema i zaista mi je drago da smo došli do toga.
Postavio si nekoliko vrlo uzbudljivih pitanja, ali ja neću biti u stanju da pišem o tome bez upotrebe nekih tehnika, a bojim se da u tom slučaju nećeš imati volje da to pratiš. Pogledaj nešto o neprebrojivosti Kantorovog skupa. Grubo govoreći, konstrukcija Kantorovog skupa može se shvatiti kao dekompozicija datog intervala (tj. duži) u totalno nepovezan skup, dakle u skup rastavljenih tačaka (taj dobijeni skup biće iste kardinalnosti kao i polazni interval).

Na kraju, ne vidim zašto bismo unapred potcenjivali iskustva i drugih ljudi - tim pre ako idu u prilog našim stavovima.
Ne želim da odvučem raspravu u sociološke vode, ali reći ću samo to da bih bio vrlo iznenađen kad bi se ustanovilo da je neki od članova skupa {Mogli, Tarzan, Romul & Rem,...} samostalno došao do pojma beskonačno malog

Što se mene tiče, budi opširan koliko god je potrebno

[Ovu poruku je menjao uranium dana 03.10.2006. u 19:25 GMT+1]
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva04.10.2006. u 11:26 - pre 214 meseci
galet@world:


Citat:
galet@world

Govoriti o “količini” ili o “istom broju” tačaka u bilo kom smislu a pogotovu kao sadržini nekih različitih dužina je jednostano besmisleno.
Jednostavno zato što bezdimenzionalne tačke nisu gradivni elementi dužina.


Da pokušam da kažem otvorenije ono što sam već rekao prethodnom porukom.
Kada iz intervala, Kantorovim postupkom, odstranimo odgovarajuće podintervale, na kraju ostane dovoljno tačaka da se od njih može konstruisati interval bilo koje dužine - ako želimo, čak i interval . Zapravo, možemo i više... Od tih istih tačaka možemo da napravimo i celu ravan, ili ceo prostor, ili...
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva04.10.2006. u 15:45 - pre 214 meseci
@uranijum

Prave a i b sam stavio na isto mesto da bih izbegao oduzimanje inače ne bi bilo ni jedne prave pa ni površine. Ako postoji prava onda postoji i njena dimenzija u smislu “širine” prave. Rekao sam da vertikalna kateta postoji t. j. da ima vrednost 0 cm, a to je ta širina. Na krajevima takve katete koja ima dimenziju (zato što postoji prava) možemo da zamislimo bezdimenzionalne tačke B i C koje nisu na istom mestu.
Ranije sam pokazao da duž ima površinu 0 cm2, a to je moguće samo u slučaju ako duž ima dve dimenzije. Prava koja nema dve dimenzije ne postoji.
Sve je ovo i čudno i interesantno.
Na primer: prava ima i gornju i donju stranu i prednju i zadnju i t. d. ali verujem da malo ko misli o tom.
Postoji li prava koja nema ove atribute?
Kad je u pitanju interval (da ne citiram) ja sam rekao ono što mi se učinilo da ti podrazumevaš pod tim izrazom. Ako nisam pogodio, onda bi bilo najbolje da ti kažeš pravu (zvaničnu) definiciju intervala.
Ja imam žarku i želju i volju da se popnem na Mesec, ali nažalost, nemam tolike merdevine – tako će izgleda biti i sa Kantorovim fraktalom i kardinalnim brojem, ukoliko ti ne budeš imao volje da te i slične stvari kažeš malo pravoslavnijim jezikom, koji ja donekle razumem (uostalom valjda i sam vidiš s kim imaš posla!!!).
U zadnjoj poruci govoriš o dovoljno tačaka koje mogu da ispune ceo prostor, ali ja ne znam šta ti misliš kakve su te tačke t. j. da li imaju dimenziju zapremine ili nemaju nikakvu dimenziju.
 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva07.10.2006. u 15:35 - pre 214 meseci
@galet@world:

Umalo da mi padne zastavica

Gde smo ono stali? Ah da...sad si krenuo i protiv nekih teorema klasične geometrije i topologije ali dobro...
Meni se ipak čini da ni ti ne veruješ u to što pišeš, jer što bi se plašio oduzimanja kad (kako kažeš) one dve tačke uopšte ne stoje na istom mestu? One bi u tom slučaju sasvim lepo "preživele" oduzimanje.

Rečenice u kojima si upotrebljavao pojam dimenzije, nisu u skladu sa topološkom definicijom dimenzije.

Prava u ravni deli tu ravan na dve klase (tj. na dve otvorene poluravni) ali u svakoj okolini proizvoljne tačke te prave nalaze se tačke iz obe poluravni, dakle to što ti zoveš "gornjom" i "donjom" stranom prave zapravo je jedna jedina "strana". Sličnan komentar važi i za "prednju" i "zadnju" stranu.

Kada se kaže interval, obično se misli na odgovarajući podskup nekog uređenog skupa. U konkretnom primeru ja sam imao u vidu zatvorene intervale realnih brojeva tj. skupove oblika . U standardnoj geom. interpretaciji strukture realnih brojeva - pravi zatvoren interval (tj. takav da ) je isto što i odgovarajuća zatvorena duž tj. skup svih tačaka između krajnjih tačaka koje su pridružene brojevima i (uključujući i te krajnje tačke).

Onaj nesporazum je verovatno posledica mog nepreciznog izražavanja, jer kada sam rekao interval, mislio sam na rezultat dobijen posle bilo kog (ali konačnog) broja deljenja, a ti si verovatno mislio na rezultat dobijen beskonačnim deljenjem...

Što se tiče intenziteta želje i nepoznavanja jezika - nisi me ubedio ni u jedno a nadam se da to neću morati dodatno da obrazlažem . I pored toga, voljan sam da pomognem (u razumnim granicama) - dakle, postavi konkretno pitanje pa ću se potruditi da razjasnim šta bude potrebno.

Ako pričamo o topološkoj dimenziji, skup koji sadrži samo jednu tačku ima dimenziju nula.

Da ponovim već -ti put - tvrdnje koje si izneo mogu se osporiti unutar nekih postojećih mat. teorija (pod uslovom da se prvo usklade definicije ). Da li već postoji ili se može napraviti neka mat. teorija koja je saglasna sa tvojim idejama - ja to u ovom momentu ne znam...
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva08.10.2006. u 11:41 - pre 214 meseci
@uranijum

Ja o ovim stvarima razmišljam isključivo zato što mi se čine interesantnim i što neke od tih stvari ne mogu (bar za sada) da prihvatim.

One dve “preživele” tačke nisu ni živele, mislio sam ustvari na krajeve dimenzionalne tačke koja ima dimenziju 0 cm.
Ipak bih želeo da kažeš šta misliš o površini duži.

Duž nije broj, površina nije broj, sila nije broj, ugao nije broj i t. d. pa se pomoću brojeva te pojave ne mogu ni objasniti. Bilo koju od tih pojava možemo samo porediti sa istom takvom t. j. tom pojavom. U tom cilju dogovorilii smo se o nekim veličinama tih pojava kao jediničnim. Jedinica neke pojave mora imati isti kvalitet kao ta pojava.
Stoga mi se čini pogrešnim smatrati duž skupom bezdimenzionalnih tačaka, jer takve tačke nemaju kvalitet dimenzije. Tu ne pomaže ni beskonačnost, jer se taj kvalitet ne može nikako stvoriti ni iz čega.
Ako neku duž podelimo na beskonačno mnogo delova dobićemo nulu koja ima dužinu. Taj kvalitet se tom deobom ne uništava. Samo takve nule mogu biti gradivni elementi duži. Bezdimenzionalnih tačaka možeš na dimenzionalnu tačku staviti koliko god hoćeš, jednostavno zato što za njihov smeštaj nije potreban nikakav prostor, površina ili dužina.
Kod duži krajnja bezdimenzionalna tačka znači prestanak kvaliteta i ona prema tome ne pripada toj duži.
Duž i bezdimenzionalna tačka su suštinski dve različite pojave i ne mogu se transformisati jedna u drugu.

Rekao si da ti ne smeta opširnost, ali to se verovatno ne odnosi na lupetanje, pa za svaki slučaj da skratim.







 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva08.10.2006. u 14:34 - pre 214 meseci
@galet@world:

Sva pitanja koja si pokrenuo su izuzetno zanimljiva i smatram da je uvek korisno postavljati slična pitanja.
Međutim, čini mi se da se naša shvatanja matematike značajno razlikuju. Izgleda da ti misliš da postoji neka "matematička realnost" - da neke stvari naprosto "jesu" a neke "nisu". Takvo viđenje je odavno napušteno...

Citat:
galet@world:

One dve “preživele” tačke nisu ni živele, mislio sam ustvari na krajeve dimenzionalne tačke koja ima dimenziju 0 cm.
Ipak bih želeo da kažeš šta misliš o površini duži.


Ne znam kako možemo da pričamo o "krajevima" tačke kad tačka nema delove...

naravno, pod uslovom da mislimo na ono što se zove tačkom u klasičnoj geometriji

Prema postojećim definicijama površine - duž ima površinu 0.

Citat:
galet@world:

Duž nije broj, površina nije broj, sila nije broj, ugao nije broj i t. d. pa se pomoću brojeva te pojave ne mogu ni objasniti.


Kad bi te sad čuli pitagorejci...završio bi kao Hipas


Citat:
galet@world:

Bilo koju od tih pojava možemo samo porediti sa istom takvom t. j. tom pojavom. U tom cilju dogovorilii smo se o nekim veličinama tih pojava kao jediničnim. Jedinica neke pojave mora imati isti kvalitet kao ta pojava.


To ne mogu da prihvatim. Evo ti jedan primer. Uočimo prirodan broj , on ima razne kvalitete ali recimo da me ovom prilikom zanima to što je on deljiv sa .














A koji od tih kvaliteta možemo pripisati jedinici?

Citat:
galet@world:

Stoga mi se čini pogrešnim smatrati duž skupom bezdimenzionalnih tačaka, jer takve tačke nemaju kvalitet dimenzije. Tu ne pomaže ni beskonačnost, jer se taj kvalitet ne može nikako stvoriti ni iz čega.


Razmotri još jednom Kantorov skup...

Ja mislim da smo sasvim dovoljno proučili ove ideje sa stanovišta nekih postojećih mat. teorja.
Ako se slažeš sa prethodnim, možda bi mogao da zapišeš na jednom mestu sve te ideje u vidu spiska aksioma, i njihovih prvih posledica, pa da vidimo možemo li reći nešto o njihovoj neprotivrečnosti.

[Ovu poruku je menjao uranium dana 08.10.2006. u 17:08 GMT+1]
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
Prikačeni fajlovi
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva08.10.2006. u 21:04 - pre 214 meseci
uranijum
Citat:
Ne znam kako možemo da pričamo o "krajevima" tačke kad tačka nema delove...

Ja mislim na onakvu vrstu tačaka od kojih se može dobiti duž. Takve tačke imaju delove.
Citat:
Prema postojećim definicijama površine - duž ima površinu 0.

To znam, ali (nemoj da se ljutiš!) pitao sam šta ti misliš o tome.
(Zaista ne znam šta je bilo sa Hipasom, a interesuje me!)
Citat:
To ne mogu da prihvatim. Evo ti jedan primer. Uočimo prirodan broj 20, on ima razne kvalitete ali recimo da me ovom prilikom zanima to što je on deljiv sa 1,2,4,5,10,20.

Ovde sam verovatno pogrešio u terminologiji. Ti poistovećuješ kvalitet sa svojstvima – verovatno tako i treba, ali ja nisam to mislio. Mislio sam na onaj kvalitet koji razdvaja različite pojave, a ne na kvalitet iliti svojstva unutar iste pojave.
Zajednički kvalitet i jedinice i dvadesetice je da sadrže jedinicu. Silu ne možemo izraziti u sekundama nego samo nekom drugom silom. Svaka pojava se može izraziti samo nekim svojim delom, a ne nekom drugom pojavom.
To isto važi i za duž.
Svaka duž se može izraziti samo sa svojim delom, a taj deo ma koliki da je ima dužinu kao svojstvo kao i duž. Ako taj deo nema to svojstvo onda takvi delovi ne mogu stvoriti pojavu koja ima to svojstvo.
Naravno da svojstva neke pojave zavise od intenziteta te pojave, ali intenzitet podrazumeva različitu količinu jednakih delova te pojave.
Citat:
Razmotri još jednom Kantorov skup...

Pretpostavljam da misliš da odavde sledi da se od bezdimenzionalnih tačaka može dobiti duž.
Ovo je zaista interesantna stvar – što više intervala oduzimaš to ih dvaput više ostaje. Ali ipak uvek ostaju intervali – a oni imaju dimenziju, odnosno nikad ne može nastati momenat kad intervali gube dimenziju i transformišu se u novu odnosno drukčiju pojavu. Na ovaj način se ne može isprazniti skup preostalih intervala, ali ni skup oduzetih intervala nikad nije 1. Ovo je postupak koji nema kraja i pomalo liči na Ahila i kornjaču.

Što se tiče tvog predloga - možda bi zaista trebalo srediti nekako te moje tvrdnje i napraviti nešto novo ili ih razbucati da im ni traga ne ostane ako su kontradiktorne. Trebalo bi razmisliti.



[Ovu poruku je menjao galet@world dana 08.10.2006. u 22:16 GMT+1]
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.sr.gov.yu.



+2791 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva08.10.2006. u 22:06 - pre 214 meseci
Poštovani uranijume,

Mislim da se džabe mučiš. Ovako mu ništa ne možeš objasniti. Izgleda da on kada me kritikuje da nekritički usvajam greške iz literature, zapravo i ne razume šta je to zapravo greška u matematici. Pogrešno zasnivanje nekog pojma je isključivo ono koje se ne može eliminisati iz formulacija iskaza (kao što su na primer teoreme), ili proizvodi nove zaključke na jeziku prethodno uvedenih pojmova. Pritom se tačno zna kako se dokazuje korektnost neke definicije (to jest, šta je matematička formulacija prethodno navedenih zakona konzervacije).

Međutim, čak i ako je definicija korektna, može se desiti da nema realizaciju, jer su navedeni uslovi protivrečni (što je ne čini nekorektnom). U tom slučaju, rasprava o tom pojmu može biti i formalno potpuno korektna (ako se ne tvrdi (osim hipotetički) da postoji realizacija te definicije), ali neće imati previše smisla. Da se ne bi previše natezali, treba da uči sledećim redom:

- Osnovno o skupovima
- Uređen par
- Relacije
- Preslikavanja
- Kardinalni brojevi
- Prirodni brojevi
- Celi brojevi
- Racionalni brojevi
- Košijevi nizovi u uređenom polju (na primer racionalnih brojeva)
- Realni brojevi
- Limesi
- Mera (na primer Žordanova)

U protivnom ćete se natezati oko "duži podeljene na beskonačno mnogo delova koji imaju dimenziju nula", "beskonačnom broju tačaka bez dimenzije koje ne mogu činiti duž, jer ona ima meru" i sličnih stvari. Tu kraja nema.

Sa druge strane, ti mu ne možeš napisati udžbenik analize, pogotovu besplatno na ES. Bolje mu preporuči literaturu, reci mu kojim redosledom, šta i odakle da čita, pa neka pita kada mu negde zapne. Ovako ne vredi, veruj mi.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva09.10.2006. u 06:19 - pre 214 meseci


Radi se o tome da ja ne učim - ni sebe ni druge. Ja pitam i mislim da je ova rečenica iskrena, a ne kurtoazna:
"Sva pitanja koja si pokrenuo su izuzetno zanimljiva i smatram da je uvek korisno postavljati slična pitanja."
Nisam u potpunosti isključio učenje, ali ono ne treba biti slepo usvajanje tuđih zaključaka. Moja pitanja upravo i izražavaju sumnju u te zaključke, jer mi se čini da bi moglo i drukčije. Ne tvrdim da sam u pravu i biću zahvalan onom ko konkretno dokaže protivrečnost mojim tvrdnjama što je uranijum i predložio. Mislim da bi tako trebalo, a ne pričati uopštene i poznate principijelne stvari a neprimenjivati ih konkretno.

[Ovu poruku je menjao galet@world dana 09.10.2006. u 10:14 GMT+1]
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva09.10.2006. u 07:49 - pre 214 meseci
Za Nedeljka

Izračunaj:

1 – 1 = ?

1
-- = ?


Uputstvo: reč «izračunaj» znači da treba umesto upitnika staviti rezultat bez bilo kakvih komentara.
 
Odgovor na temu

djoka_l
Beograd

Član broj: 56075
Poruke: 3469

Jabber: djoka_l


+1465 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva09.10.2006. u 12:54 - pre 214 meseci
galet: ugao jeste broj (za razliku od dužine, površine itd.)
Ugao se definiše kao odnos dužine luka i poluprečnika kruga - pa je tako pun krug 2pi (znači neimenovan broj). Da bi bilo zgodnije, ponekad se piše 2pi rad (odnosno radijan) ali radijan je uveden konvencije radi. Ugao je neimenovani broj jer predstavlja m/m (metar kroz metar). Stepen je samo način da se 2pi zapiše kao 360.

P.S. kada sam rekao da je dužina imenovana veličina, mislio sam na fiziku, a ne na matematiku. U matematici ne mora to da bude, to je "osobina" metričkog prostora i ne mora da ima nikakve vrednosti sa veličinom koja se meri metrom...
 
Odgovor na temu

uranium
Beograd

Član broj: 60097
Poruke: 543
*.eunet.yu.

Jabber: uranium@elitesecurity.org
ICQ: 324386953


+5 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva09.10.2006. u 19:40 - pre 214 meseci
@djoka_l:

Pobrkao si meru ugla sa uglom.
Druga je stvar to što je u mnogim problemima dovoljno znati meru ugla...


@galet@world:

Mislim da je Nedeljkova poruka bila sasvim dobronamerna, a skrenuo nam je pažnju i na neke nepobitne činjenice.
Kao što to obično i biva u raspravama koje vuku ka filozofiji, posle nekog vremena se ispostavi da sagovornici imaju neki jezički nesporazum ili jednostavno ne umeju da saopšte "sadržaj" nekog pojma drugoj strani. To se nama desilo i na primeru "kvaliteta pojave"...
ja i dalje verujem da ona tvoja tvrdnja može da se ospori
Matematika uglavnom ne boluje od te boljke - u tom smislu zaista bi pomoglo kada bi obojica koristili isti matematički jezik i "pojmovnik".

Mislim da za sad ne vidiš "veliku sliku" Matematike a pre svega ulogu Logike u zasnivanju pojedinačnih mat. teorija, pa otuda valjda i neshvatanje konteksta "primedbi" koje si izneo kao i novih ideja koje si dao. Da pokušam da budem malo precizniji, pogledaj primera radi aksiome Tarskog za ravansku euklidsku geometriju - posebno obrati pažnju na spisak dokazanih osobina tog sistema (konzistentnost pre svega).
kad si već tamo, pogledaj i Identity of betweenness
Još jedan koristan link: logički status euklidske geometrije.

Da pitam još jednom šta misliš o sledećem:

• Da li duž ima jednu jedinu prirodu koju (tek?) treba otkriti?

Citat:
galet@world: Za Nedeljka

Izračunaj:

1 – 1 = ?

1
-- = ?


Uputstvo: reč «izračunaj» znači da treba umesto upitnika staviti rezultat bez bilo kakvih komentara.


Prvo pitanje ima sasvim jasan i nedvosmislen odgovor u zavisnosti od strukture u kojoj ga posmatraš.
Ja sam bio ubeđen da smo sa time završili jer nisi izneo ni jednu primedbu kad sam pisao o tome.

Što se tiče drugog pitanja u mat. analizi se često radi sa tzv. proširenom strukturom realnih brojeva. Oznaka se koristi isključivo da bi se olakšalo izražavanje. Kada se pomenuto proširenje uvodi, vrlo precizno se iznese odnos novouvedenih elemenata i prema postojećim operacijama i relacijama (uglavnom rel. poretka) na strukturi. Sve što matematička analiza "ima da kaže", može se iskazati i bez upotrebe tih simbola.

Shvatam da ti pokušavaš da istakneš razliku između rezultata prvog i drugog izraza (zbog načina na koji su dobijeni), ali nažalost izgleda da je Nedeljko u pravu - trebalo bi da pogledaš kako se uvode pomenuti simboli i naravno da vidiš šta je po definiciji . Dakle, nadam se da se ne ljutiš, ali zaista mi se čini da ti je pojam limesa nejasan. Limes možemo shvatiti kao svojevrsnu relaciju (zapravo operaciju) koja povezuje četiri stvari:

• funkciju (u našem slučaju )
• argument f-je (u našem slučaju )
• "tačku" ka kojoj "teži" argument (u našem slučaju )
• broj ka kome vrednost f-je teži kad argument teži ka datoj tački (u našem slučaju broj )

Dakle, ako napišemo to samo znači da je taj broj za koji važi sledeće:



Ako nije jasno šta prethodna formula pokušava da kaže reci pa ću pojasniti.

Dakle,

Citat:
galet@world:

(Zaista ne znam šta je bilo sa Hipasom, a interesuje me!)


Citat:
uranium:

Kad bi te sad čuli pitagorejci...završio bi kao Hipas


Možda je potrebno da klikneš na reč "Hipas"?

Citat:
galet@world:

Ovo je postupak koji nema kraja i pomalo liči na Ahila i kornjaču.


Ahil i kornjača postoje i u tvom postupku deljenja duži (ili generisanja duži uz pomoć tzv. tačke sa dimenzijom) - pa smo na istom

[Ovu poruku je menjao uranium dana 09.10.2006. u 21:08 GMT+1]
Attempt all the problems. Those you can do, don't do. Do the ones you cannot.
 
Odgovor na temu

galet@world

Član broj: 81985
Poruke: 1076
*.adsl.sezampro.yu.



+3 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva10.10.2006. u 18:27 - pre 214 meseci
O Nedeljkovim dobrim namerama najbolje govori on sam:
Citat:
Sa druge strane, ti mu ne možeš napisati udžbenik analize, pogotovu besplatno na ES.

Za razliku od tebe, kao što vidiš, on je odmah «pročitao» moje namere, a ti nikako da shvatiš šta ja ustvari hoću!
Citat:
Da li duž ima jednu jedinu prirodu koju (tek?) treba otkriti?

Kao za tačku i za duž kažem da postoji duž koja ima površinu i dve dimenzije i duž koja nema površinu i ima jednu dimenziju.
Za pojavnu razliku od tačke duž ima dužinu kao svojstvo. Ta dužina je kontinuitet koji je posebna datost i koji se ne može objasniti ničim drugim jer sve drugo je drukčije – ništa osim kontinuiteta nije kontinuitet. Uzaludni su pokušaji objašnjavanja kontinuiteta tačkom, a možda i čudni jer i tačka je zagonetna tvorevina ljudskog uma i kao takva takođe posebna datost bez dimenzije.
Tačka kao mesto u prostoru i duž kao razmak između mestā nisu gradivni elementi ničega drugoga – oni su entiteti ili identiteti (ne znam pravi izraz) sami za sebe, a nema ni potrebe objašnjavati jedno s drugim.
Duž možemo deliti na manje delove, ali svaki taj deo ma koliko mali bio je kontinuitet a ne tačka ili skup tačaka. To bih nazvao očuvanjem osnovnog svojstva.
Ako silu podelimo na beskonačno mnogo delova svaki taj deo mora biti sila – ali ako ti delovi izgube svoje osnovno svojstvo onda se obrnutim postupkom više nikako ne može dobiti sila. Čime objašnjavamo silu? Ako kažemo da je to svojstvo materije – ništa nismo objasnili, a ne možemo objasniti silu ni njenim manifestacijama. To jednostavno ne treba ni činiti. To je pojava koja je takva, koja postoji i gotovo. Ako prihvatamo pojam sile zdravo za gotovo, zašto za pojam kontinuiteta izmišljamo neki drugi princip?
A sad da pokušamo na drugi način.
Kako se generiše duž od bezdimenzionalnih tačaka – ili je ovo možda zabranjeno pitanje?
Koliko duž sadrži tačaka – ili je ovo besmisleno pitanje?
Da li je beskonačno broj ili su to različiti brojevi t. j. da li su beskonačnosti međusobno različite i mogu li se međusobno porediti i da rezultat tog poređenja bude bilo koji realan broj?
Citat:
Dakle, nadam se da se ne ljutiš, ali zaista mi se čini da ti je pojam limesa nejasan.

Ne ljutim se, a i šta bi vredelo. Glupost je Božji dar protiv koga se ništa ne može.
Limes sam shvatio kao granicu gde se gotovo svi članovi nekog skupa nalaze u proizvoljno malom intervalu u blizini granične vrednosti, a oni koji nisu tu su zanemarljiva sitnica u pogledu broja članova. Taj interval može biti proizvoljno mali pa opet isto i t. d.
Ali ne znam šta će mi limes i šta će mi prikaz smanjivanja intervalā neke funkcije prema nekoj nedostižnoj granici, osim da bih video da se u proizvoljno mali interval može smestiti beskonačan broj mestā koja odgovaraju članovima skupa.
Na bezbroj načina se duž može podeliti na svoje intervale, zašto je odabran ovaj način kad ni jedan tako dobijen interval nije jednak drugom.
Nekako mi se čini da limes ovde ništa ne objašnjava,on je samo broj kome se približavaju članovi skupa, pa mi se čini da bi možda bolje bilo pisati:
1
-- = 1 – 1 s tim što «1 – 1» nije rezultat te deobe nego označava granicu.

Ako nije moguće jednostavno odnosno dovoljno razumljivo odgovoriti na moja pitanja jezikom kojim se ja služim, onda je sasvim opravdano uputiti me na literaturu i neki pedagoški redosled upoznavanja sa ovom problematikom. Ja, međutim, ne nameravam da postupim po ovom predlogu, ali to je, naravno, moj problem. Mislio sam da je moguće i direktno dobiti odgovore na neka pitanja, ali prevario sam se pa prema tome moram da odustanem. Hvala na razumevanju i strpljenju.

 
Odgovor na temu

Farenhajt
Goran Kapetanović
Beograd

Član broj: 78132
Poruke: 449
62.193.129.*



+6 Profil

icon Re: Definicija realnih brojeva10.10.2006. u 23:14 - pre 214 meseci
Da se malo umešam, kad se već lome razna koplja.

Koliko se meni čini, galet@world govori o ovome:

1. Zamislimo skup geometrijskih tačaka u formi pravougaonika čija je dužina proizvoljna ali konačna, a širina mu iznosi tačno jednu tačku. Taj skup definišemo kao duž.

2. Zamislimo skup geometrijskih tačaka u formi pravougaonika čija je dužina proizvoljna ali konačna, a širina mu iznosi tačno dve tačke. Taj skup definišemo kao žešće zeznut skup.

Prema važećim teorijama o skupu realnih brojeva, žešće zeznut skup ne može postojati, ne može se čak svesti ni na duž, iako "strahovito liči" na duž, jer je skup realnih brojeva svuda gust, pa se ne mogu odabrati dve "susedne" tačke, pošto će između njih uvek postojati neprebrojivo mnogo tačaka.

Na osnovu toga, uopšte nije daleko od pameti njegova dilema da je "prirodna nula" suštinski različita od "realne nule", jer se prva dobija u jednom konačnom koraku, oduzimanjem jedan od jedan, nakon čega ne ostaje ništa, dok se druga zapravo i ne može dobiti mimo limesa, tj. beskrajnog procesa "istanjivanja" koji se nikad ne može završiti, ali čiju graničnu vrednost definišemo kao "realnu" nulu jer nam taj pojam treba za "dobru i lepu" teoriju realnih brojeva. Takođe, težnja ka što višem "faktoru dobrote" te teorije navodi nas da izjednačimo "prirodnu" i "realnu" nulu, jer se naprosto onda sve pojednostavljuje i daleko "lepše" uklapa nego ako bismo vozali dve različite nule.
 
Odgovor na temu

[es] :: Matematika :: Definicija realnih brojeva

Strane: < .. 1 2 3 4 5

[ Pregleda: 19835 | Odgovora: 88 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.