ouros Seattle, WA
Član broj: 342 Poruke: 275 *.uv2a.csupomona.edu
ICQ: 83493423
|
Za sve one koji su zeleli da znaju a plasili su se da pitaju :)
Dosta vas stalno prica o zapadnom nacinu skolovanja a da nikada nisu bili ili videli svojim ocima sve prednosti i mane istog. Prica ce prevashodno biti namenjena Americkom nacinu skolovanja na Univerzitetima. Ovaj tekst ukoliko smatrate zanimljiv mozete da pokazete svojim profesorima, pa mozda oni nesto i promene i ucine vam nastavu koliko toliko kvalitetnijom.
Pa da pocnemo. Ja cu svoju pricu bazirati na Kalifornijskim Univerzitetima, ali isto je i za ostale, samo su skracenice malo drugacije.
U Americi postoji vise vrsta Univerzita. Oni se dele na:
- drzavne ( California State University = CSU )
- public ( University of California = UC )
- private
- instituti
Vecina vas se odma verovatno zapitala a gde su tu college-i. Najprostiji nacin da se objasni pojam college-a je da to shvatite kao neku visu skolu posle koje se transferujete (prebacujete) na univerzitet. Vecina ljudi izabere college prvo jer je dosta jeftiniji i na njemu zavrse ne strucne casove tipa matematika, fizika, hemija, general education ... ali o casovima kasnije.
Posle zavrsene 2-3 godine college-a, vi se odlucujete za jedan od Univerziteta u zavisnosti od vaseg proseka, novcanih mogucnosti ...
Ali za sta se odluciti ?
Sta god da odaberete od prve 3 opcije necete pogresiti. Cetvrta opcija (instituti) su tipa 2-3 godisnjih kurseva, koji vam daju sertifikate, ali sa njima mozete samo da fizikalisete. Znaci od toga nema neke vajde sem ukoliko ne vidite sebe kao kasnije uspesnog coveka.
Pa u cemu je onda razlika ?
Drzavni univerziteti nisu losi ko sto neki znaju vrlo cesto da kazu. Naprotiv oni imaju svoje prednosti a i mane. Na drzavnim univerzitetima, broj studenata po predmetu je negde oko 30-40, za strucne predmete, a penje se do 120 otprilike za opste predmete (general education = GE). Vecina profesora ako ne i svi, imaju dugo godisnje iskustvo u Industriji, narocito u vojnoj. To su sve profesori sa doktoratima i predavanja su izuzetno kvalitetna. Naravno nisu ni svi drzavni univerziteti podjednako dobri.
S druge strane, imate public univerzitete, verovatno nama poznatiji kao Berkley, UCLA ... Godisnje finansiranje koji ti univerziteti dobijaju su za nas ne zamislivi. Prednost ovih univerziteta je pre svega u zvucnosti imena, koliko se para ulaze u research i tehnologiju ... Profesori su izuzetno dobri, vecina je izdala po nekoliko naucnih radova, knjiga ... Mana je sto vecina tih istih profesora ne drzi predavanja svojim studentima vec to obicno rade TA's (Teacher Assistants), znaci studenti na svojim magistarskim ili diplomskim studijama. Broj studenata po predavanju je oko 200-400 u zavisnosti od predmeta. Znaci nesto slicno nasem faksu.
Privatni univerziteti, sama vam rec kaze. To su univerziteti koji imaju takvu tehnologiju i nacin predavanja da mozete samo da sanjate o tome. Primera radi (University of Southern california = USC): bili ste na predavanju ali niste bas lepo ukapirali sta je profesor hteo da kaze, mozete da odete kuci, i da pogledate WebCast predavanja, cak nemorate ni da idete na predavanja, jer mozete da ih pratite LIVE od kuce.
Uniti, casovi, kako i sta ?
U Americi svaki cas vredi odredjen broj kredita (unit-a). Da bi ste diplomirali treba vam odredjen broj unita (casova). E sad za razliku od naseg skolovanja gde se vecim delom GE casovi uce u srednjim skolama u Americi je malo drugacije.
Znaci kad krenete u prvu godinu, dobicete listu casova koje MORATE da zavrsite i listu casove GE's od kojih morate da izaberete negde od 15 do 30 casova. To su casovi tipa biologija, marine biology, istorija, geografija, muzicko, umetnost, knjizevnost, komunikacije, retorika ... da ne nabrajam.
Posto je ovo dosta opsirna tema vezacu se za nas najznacajnije stvari. Znaci koga zanimaju kompjuteri, elektronika na pravom su mestu :)
Kad upisete fakultet ne morate istog trenutka da se odlucite sta ce te da studirate. U Americi vam daju vremena da se odlucite i zato vas forsiraju da uzmete sto vise GE casova kako bi ste sebe pronasli u nekom od njih.
Posto nas ovde kompjuteri zanimaju, postoji nekoliko opcija
- BS CIS (Bachelor of Science, Computer Information Systems)
- BS CS (Bachelor of Science, Computer Science) - programiranje
- BS CE (Bachelor of Science, Computer Engineering) - hardware i software
- BS EE (Bachelor of Science, Electrical Engineering) - elektronika
U principu samo ime kaze za sta je sta. Na svu srecu dosta low level casova (prve 2-3 godine) su skoro slicni.
Znaci casove koje bi morali da uzmete bi bili:
- Calculus 1
- Calculus 2
- Calculus 3 (Multi-variable calculus)
- Linear Algebra (Computer Science majors)
- Differential Equations
- Discrete Mathematics (Computer Science majors)
- Statistics and Probability in Engineering (CS, CE, EE)
- Physics 1 (Mechanics)
- Physics 2 (Heat and Optics)
- Physics 3 (Electricity and Magnetism)
- General Chemistry (CE, CS, EE ali zavisi od Univerziteta)
- English 1 (Critical thinking)
- English 2 (Literature)
- Speech (retorika)
- General Education casovi - ovo je ogromna lista casova, ali verujte mi ima dosta toga. Podeljeno je u 5 grupa i iz svake grupe mora da se uzme odredjen broj casova.
Necu ulaziti u detalje, koga bas zanima neka pita.
Vrlo vazna stvar. Kad ste primljeni na univerzitet, dosta puta zna da se desi da vam kazu da univerzitet traje 4-5 godina,ali da ga vi zavrsavate malo duze, jer zbog vrlo cestih promena u ovom field-u casovi se menjaju dosta cesto.
Neki od strucnih casova za Computer Science bi bili:
- C
- C++
- Data Structures with C++
- Advance Data Structures with C++
- JAVA
- Data Structures with JAVA
- Assembler
- Algorithms
- Object Oriented Programming
- Compilers
- Operatin Systems Programming
- Networking
- TCP/IP
- Digital Logic
- Hardware and Software Design
- Artificial Intelligence
..... (ima tu jos dosta toga. u zavisnosti sta vas tacno zanima)
Za Computer Engineering:
- C
- C++
- Data Structures with C++
- Advance Data Structures with C++
- JAVA
- Assembler
- Elektronika 1..4
- Digital Signal Processing
- Digital Communication Systems
- Digital Logic
- Computer Engineering 1..3 (x8086, Pentium III+, RISC)
- Networks
- TCP/IP
- Design of Materials in Engineering
- Electromagnetic Fields and Applications
- Microcomputer Applications
- Microprocessors Applications and Design
...... (ima jos toga)
Na kraju zavrsene 4-te godine, vecina casova u petoj su Senior Project casovi. To su obicno casovi koje imate godinu dana i za to vreme treba da dizajnirate nesto sto niko nije uradio pre vas. Znaci hands-on experience (barem kod mene na Univerzitetu). Da napomenem da je neki prosek studiranja oko 5.0 - 6.5 godina
Sad ono vazno - kako nastava izgleda ?
KAd profesor dodje na nastavu, svaki student dobije odstampanu stranu/stranice njegov plana rada (syllabus). Tu pise njegove ime, broj telefona, office hours ... koje knjge da kupite, sta ce vam trebati od materijala ... sta ce te uciti i ono najvaznije nacin ocenjivanja-bodovanje.
Ameri su strasno striktni sto se toga tice. Ovde nema jao profesorka, pas mi umro nisam se spremio i tako tih gluposti, ili kao mama ce me tuci ako ne budem odlican, jel mozete da mi prepravite ocenu. Ovde je sve na poene.
Znaci od
90 - 100% = A
80 - 89% = B
70 - 79% = C
..
znaci mozete da imate 89.9% i dobicete B. Znaci morate konstantno da radite. Mnogi kazu kako je lako, o samo domaci i to je to. Cinjenica je da je americko skolovanje bazirano na nenormalnim kolicinama domacih zadataka i pisanja research paper-a. Bar cete nauciti da pisete :)
U toku semestra imate jedan ili vise testova. Svaki test nosi odredjen broj poena, i sve je to dokumentovano u syllabusu, tako da na kraju profesor ne moze da kaze ja sam se salio ili tako nesto.
Na kraju svakog semestra imate final exams. To su ispiti iz predmeta koje ste imali celog semestra, i gradivo je od pocetka do kraja. Obicno ti testovi nose vise poena nego obicni. Ali ce se trud na kraju isplatiti.
Dosta su strogi oko prepisivanja, i nepostovanja copyrights-a i tako tih stvari. Budu li vas uhvatili da prepisujete, automatski vas izbacuju sa univerziteta, i tesko da ce te biti igde primljeni. Isto vazi ukoliko kopirate tudji research paper i stavite svoje ime.
Znaci nije ko kod nas.
Dobra stvar je sto posle prvog semestra naviknete na to, i vise vam nepada na pamet. Znate da ste vi to uradili, i to je vase.
Sto se testova tice, neki izgledaju ko nasi, neki su multiple choice, znaci pitanje sa ponudjenim odgovorima. Verujte na rec, ti testovi su tezi nego ovi obicni.
Nadam se da nisam nista zaboravio i da vam je ovaj tekst dosta pomogao bar da vidite razlike u nacinu skolovanja i ako imate zelju da probate da promenite nesto kod vas u skolama (srednje ili fakulteti).
Pozdrav svima
Uros
|