Uh, al' ste se raspisali po ovoj vrućini.
@ Bojan Basic
Donekle si u pravu kada kažeš da će korisnik lokalizovanih proizvoda kad-tad morati da se susretne sa izvornim (uglavnom engleskim) interfejsom, te da će u tom slučaju morati da nauči termine koji nisu na maternjem jeziku.
No, mislim da zanemaruješ nekoliko bitnih činjenica:
1. Lokalizacija se prvenstveno radi zbog novih,
prosečnih korisnika koji u startu nemaju potrebu (niti znanje) za korišćenjem nekih naprednih programa. To je primarna ciljna grupa i za nju već postoji prilično veliki korpus lokalizovanih proizvoda:
- Windows XP, Windows Vista, okruženja za Linuks (KDE i Gnome)
- Microsoft Office 2003, Microsoft Office 2007, OpenOffice 1.0, OpenOffice 2.1
- gotovo svi najpopularniji Web čitači (Firefox, Opera)
- gomila drugog popularnog softvera (Total Commander, The Bat!, Winamp, BS Player).
Takvi korisnici vać sada imaju na raspolaganju gotovo sve lokalizovane proizvode koji im mogu zatrebati za svakodnevni (mahom kancelarijski) rad i zabavu. Još jednom podsećam – oni su primarna grupa zbog koje se sve to radi, a ne ti, Miroslav, Tomislav, Časlav ili ja.
2. Teza
ako ne mogu da imam lokalizovan interfejs za sve proizvode, ne isplati mi se da učim domaću terminologiju može da prođe kao tvoj lični stav i to potpuno uvažavam. Međutim, ne možeš svoje gledište projektovati i predstavljati kao preovlađujući stav većine. Drugi ljudi koji koriste lokalizovani softver nisu uopšte tako isključivi (ili sve ili ništa). Bitno im je da ima što više lokalizovanih proizvoda, ali ne odbacuju taj koncept samo zato što im na maternjem jeziku fali neki programčić. Ovo nije nešto što pričam napamet.
Proizvođači softvera i kompanije koje se bave lokalizacijom prikupljaju povratne podatke od korisnika, rade ozbiljne analize i trude se da kroz prevedeni korisnički interfejs što više povećaju lakoću korišćenja (eng. usability) svojih proizvoda. Interne analize ne mogu da ti predočim zbog poverljivosti dokumenata, ali svakako mogu da ti preporučim da pročitaš bilo koju relevantnu knjigu iz oblasti lokalizacije ili usabilityja.
3. Poslednje, ali ne i najmanje bitno.
Ljudima treba pružiti mogućnost izbora. Mislim da je bolje da imamo proizvode i sa srpskim i sa engleskim interfejsom tako da svako može da odabere ono što mu više odgovara.
@ Časlav Ilić
Što se tiče komercijalnog softvera, lokalizovani su mahom oni najpopularniji tj. najkorišćeniji proizvodi (vidi iznad). Microsoft i SAP su otišli i korak dalje sa lokalizacijom većine modula za svoja ERP rešenja. Pored toga, Oracle je nedavno započeo lokalizaciju svojih proizvoda, a ako se ne varam i Adobe to isto ima u planu. Kad se uzme u obzir da i Google sve više servisa nudi na srpskom jasno je da postoji uzlazni trend u ovoj oblasti. Na sajtu
Nacionalog veća za srpski jezik možete naći listu lokalizovanih proizvoda za Windows, Linux i Macintosh platformu. Napomena: lista nije baš ažurna.
@ tdjokic
Upravo ste metodološki i praktično pokazali kako
ne treba pristupiti prevođenju i lokalizaciji.
1. greška: Potpuno zanemarivanje konteksta koje izaziva lančanu reakciju i gotovo sve naredne greške.
2. greška: Pogrešan izbor jednog od značenja reči
preference(s).
3. greška: Bukvalan pristup prevođenju.
4. greška: Oslanjanje na nepouzdane i nepotpune reference (
www.metak.com).
Interesantno je da ste i sami naveli
primer kako prilikom prevođenja strogo treba voditi računa o kontekstu (blackout = nesvestica; nestanak struje). Iz ovoga samo mogu da zaključim da je mnogo lakše uočiti prevodilačke greške nego napraviti dobar i precizan prevod.