Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.

What's so bad about Microsoft?

[es] :: Advocacy :: What's so bad about Microsoft?

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 11633 | Odgovora: 124 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Autor

Pretraga teme: Traži
Markiranje Štampanje RSS

Apatrid
Ottawa, ON

Član broj: 34944
Poruke: 471
*.tor.istop.com.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 20.11.2004. u 19:46 - pre 237 meseci
Citat:
degojs: A koji su to hardverski zahtevi za Windows 2000 ili 2003? Pogotovo za jedan server koji bi radio u kućnoj mreži (tu posao može da odradi i 2000 Professional verzija za ono što si ti naveo).


Sve sto moze da potjera Windows 2000 je jos uvijek upotrebljiva masina za moje klince i nije materijal od koga cu ja napravit dedicated server. Pretpotopski P166 jeste.

Citat:
degojs: Što se virusa tiče već sam pre rekao: to je kao život u velikom gradu (Windows) gde ima kriminala, droga, saobraćaja, itd. i na planini (Linux) gde toga nema. Međutim, to je samo jedna strana priče: planina je planina, pa ko voli - nek' izvoli. Povedeš i kakvu lepu devojku i eto prave idile, baš iz open source bajki.


Taj moj "Little Tux" projekt ce, ako Bog da, bit realizovan za jedno po' godine. Ocekujem da cu dosta morati da se potrudim da usminkam Linux, diskutabilno je da li ce mi se to isplatiti (isplatiti u smislu ustede akanja sa odrzavanjem kad jednom to proradi), obecavam da cu ovdje poslije mjesec dana koriscenja iznijeti (najobjektivnije sto mogu) iskustva iz cijele "planinsko-idilicne" avanture. Sve bajke su bajke dok se ne dokaze da su stvarnost, prihvatam argument.
 
Odgovor na temu

Dragi Tata
Malo ispod Kanade

Član broj: 1958
Poruke: 3906
*.bos.east.verizon.net.



+6 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 20.11.2004. u 19:54 - pre 237 meseci
Citat:
Ispravite me ako grešim, ali nid VC++ 5 nije u potpunosti podržavao važeći ANSI C++ standard i nikome to nije previše smetalo. Borland je u praćenju standarda bio brži.


Standard je usvojen krajem 1998, a VC++ 5 se pojavio 1997, tako da je teško mogao da ga "u potpunosti" podržava.

Inače, dan-danas postoji samo 1 (jedan) kompajler koji je navodno 100% usklađen sa ISO/ANSI C++ standardom, a to je Comeau 4.3.3 front-end
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 20.11.2004. u 20:44 - pre 237 meseci
Citat:
Kina definitivno spada u tu kategoriju.


Imaš li neki link kojim bi potvrdio da je u Kini Windows zabranjen?

Stvarno bi bilo čudno s obzirom na Microsoft Asia Research Centre koji je smešten baš u Pekingu.
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 20.11.2004. u 20:47 - pre 237 meseci
Citat:
Sve sto moze da potjera Windows 2000 je jos uvijek upotrebljiva masina za moje klince i nije materijal od koga cu ja napravit dedicated server. Pretpotopski P166 jeste.


Slažem se. Kod mene je najslabija mašina P2/350 MHz.

Citat:
Ocekujem da cu dosta morati da se potrudim da usminkam Linux, diskutabilno je da li ce mi se to isplatiti (isplatiti u smislu ustede akanja sa odrzavanjem kad jednom to proradi), obecavam da cu ovdje poslije mjesec dana koriscenja iznijeti (najobjektivnije sto mogu) iskustva iz cijele "planinsko-idilicne" avanture.


Kako bi bilo da još samo uzmemo u obzir da vredi vreme = novac?
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net.



+2791 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 20.11.2004. u 22:17 - pre 237 meseci
Možda sam preterao. Davno je bilo kada sam čitao. Za sada, evo vam ovaj link. Guglaću još malo.

http://www.rtvpolitika.co.yu/vesti/default.asp?ID=1940
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Apatrid
Ottawa, ON

Član broj: 34944
Poruke: 471
*.ott.istop.com.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 00:29 - pre 237 meseci
Citat:
degojs: Imaš li neki link kojim bi potvrdio da je u Kini Windows zabranjen?

Stvarno bi bilo čudno s obzirom na Microsoft Asia Research Centre koji je smešten baš u Pekingu.


:))))

U Kini se vodi skoro otvoreni rat vlade protiv MS. Zabranjen formalno nije, ali je oficijelni vladin OS, Red Flag Linux distribucija forsiran u skolama, vladi i cemu sve ne. Rat smanjenog intenziteta (vlada lansira kampanje popularizacije Linux OS) se vodi u Indiji, Maleziji i jos par azijskih zemalja.

Pobogu, to je komunisticka zemlja. Mislim, smijesno je da mi pricamo sto znaci kad komunisticka vlada forsira nesto i je li tamo nesto zabranjeno kad se napise zakon ili kad se o tome prica na partijskom plenumu, ili prica o tome dodje iz usta vidjenih politicara.

Nema formalne zabrane, ma ne pravio ja pare tamo pod tim uslovima.
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 01:04 - pre 237 meseci
Prvo, ovo što ti sad pričaš je bitno drugačije od onog što je Nedeljko napisao.


Ne prave oni možda velike pare ali Windows (piratski) je ipak DALEKO najzastupljeniji OS tamo a ti vidi sam da li je to bitno ili ne. Nisi li ti upravo pričao nešto o tome na ovoj temi?

I dalje, ja razumem da će možda Kinezi da guraju neki svoj Linux, a objašnjenje za to je dao Dimković ovde još pre. I meni se čini sasvim OK to što je Ivan rekao. Ali pričati da je u tim zemljama Windows zabranjen zbog sigurnosti i špijuniranja...

Na kraju, sam Nedeljko se ispravio, rekavši da je malo preterao. Ovo što ti sad radiš se zove "the Devil's Advocate".
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

Apatrid
Ottawa, ON

Član broj: 34944
Poruke: 471
*.ott.istop.com.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 01:38 - pre 237 meseci
dgojs, ne rade se te stvari tako da se oficijelno zabrani.

1999 je otkriveno postojanje necega sto se zove "NSA Key" u Microsoft produktima. NSA je US vlada, po toj teoriji svaka masina koja vozi MS sistem im je otvorena kao na dlanu. Na mrezi ima mnogo linkova na tu temu, jedan koji o tome prica je ovaj ovdje

Procitaj clanak do kraja, izdat je 2000-e godine. Rat je otvoren clankom u oficijelnom listu kineske vojske(!!!), a Ministarstvo Informatickih Tehnologija (treba li da nacrtam sto ovo znaci) je instant preslo na projekt Red Flag distribucije kao odgovor.

Sva prica o Microsoft produktima u kineskoj vladi je DALEKO od bilo cega sto oni smatraju osjetljivim, vojske, policije, ministarstava, sa sveopstom hajkom na Microsoft gdje se stigne.

U Kini je MS Windows dominantan softver, zato sto se smatra JEFTINIJIM od Linuxa. Dolazi na jednom CD-u, Linux na tri. Pa se ti vidi o cemu se tu radi.

Oni su uveli zakon protiv piraterije, ali se taj zakon sada koristi za forsiranje njihovih domacih softverskih rijesenja koja su em jeftinija, em bez te sumnje o NSA Key zvrckama.

Ovo sto ja pricam nije bitno drugacije od onoga sto tvrdi Nedeljko, u sustini.

UBR, tragajuci po mrezi, izronise jos neke vlade koje su tu pricu o NSA kljucu iskoristile kao izgovor da lansiraju svoje kampanje propagiranja Linux OS: Brazil.

Meni, kao i svakom OSS navijacu je progon MS zbog politickih razloga, a ne zbog poslovne prakse, tehnologije i nefer konkurencije vrlo neugodna cinjenica, ali se ne moze poreci.
 
Odgovor na temu

Sundance

Član broj: 7510
Poruke: 2559
*.sava.sczg.hr.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 02:16 - pre 237 meseci
Citat:
Nedjeljko
Na raspolaganju su Anjuta, KDevelop, VDK Builder, Dev C++, kao i mnogi drug free IDE programi za Linux. Od komercijalnih tu je Kylix 3. Man/info strane zajedno sa dokumentacijom koja se isporučuje uz većinu distribucija predstavljaju samo osnovnu dokumentaciju. Recimo, Red Hat 7.2 se pojavio na pet kompakt diskova. Prva dva su bial instalaciona, na druga dva je biom izvorni kod, a na petom dokumentacija koja je bila daleko iscrpnija od one što je išla na prva dva diska u okviru instalacije. Takođe, postoje drugi vidovi dokumentacije za Linux.


U potpunosti se slazem. Kylix 3 mi se jako svidja sto se tice RAD alaticha, sad trosim samo monodevelop na lindzi i VS 2005 na win i ne pada mi na pamet vracati se u pretpotopne emacs/vim/gdb dane. Ovo sam spomenuo samo usput jer jos uvijek postoji masa visemagabajtnih plain C projekata koji se rade bez IDE-a, a sto ja ne mogu shvatiti zasto. Uz, naravno, obilnu aroganciju i neskriveni elitizam.

Citat:

Ako misliš na xxgdb slažem se sa konstatacijom. A da li si probao Kdbg?

Ne, ali budem sljedeci put kad budem pisao unmanaged kod =) Opcenito mislim da su na win debuggeri puno kvalitetniji i doradjeniji. Olly, SoftIce/TRW2000, SoftSnoop, IDA etc. Vjerojatno je to zato jer win ima puno dulju i vecu tradiciju reverznog inzenjeringa, dok se cijela "scena" zastite binarnog koda na linuxu sastoji od nekoliko konceptualnih rjesenja.

Evo bas isao prije jedno mjesec dana cracknit AEGIS klijent (za eap-ttls autentikaciju na lokalnoj mrezi) kad mi je isticalo 30 besplatnih dana koristenja, i otvorim ga ja u IDA-i pod wine-om i na moje zaprepastenje ustanovim da je binary ostao kompajliram skupa sa svim debug simbolima..ono, doslovno sam mogao vidjeti fju koja pocinje nesto kao check_user_key(). izmjenio 2 jump instrukcije i zastita probijena :)

Takodjer, vrlo mi nedostaje neki real-mode kernel debugger kao sto na win postoje SoftIce i TRW2000.

Citat:

A da li je programerska dokumentacija koja se isporučuje uz Windows (koje nema) bolja od man/info strana? Takvo poređenje nije adekvatno.


win ne dolazi po defaultu sa bilo kakvim razvojnim alatima (osim C#/VB.NET kompajlera koji dolaze sa sa svim win koji imaju .NET runtime instaliran, ali to tesko da bi se moglo uzeti za ozbiljno), ali man/info dokumentacija spada u standardni nacin dokumentiranja linux programa, bas kao sto je recimo .CHM za win. Meni se puno vise svidja .CHM :)

Citat:
Sunadance: Sundance: MS VC++ kompajler nije inferiorniji od gcc
Citat:
Nedjeljko:
To nisam ni napisao. Preneo sam samo jedno svoje lično iskustvo iz koga ne bih ni izvlačio toliko opšte zaključke.


Napisao si da se ne slazes u cinjenici da gcc zaostaje za komercijalnim kompajlerima po kvaliteti optimizacije generiranog koda. S obzirom da je to prakticno jedina vazna kategorija koja se moze koristiti za njihovu usporedbu, mislim da je prilicno razumno generalizirati da si mislio da je gcc superiorniji od MS VC++. Zao mi je ako sam izveo krivi zakljucak.

Citat:

Ispravite me ako grešim, ali nid VC++ 5 nije u potpunosti podržavao važeći ANSI C++ standard i nikome to nije previše smetalo. Borland je u praćenju standarda bio brži.

Izmedju ostalog, gcc laze kad kaze da generira 100% ANSI kod kad je i sam standard preko 5% ambiguous.

Citat:


To mi jako liči na vađenje poput onog kada linuksaši kažu "Ma, nije problem da se sredi situacija sa drajverima za winmodemime za Linux, samo što to nisu pravi modemi i ništa ne valjaju.". U stvari i ja mogu da napišem OS bolji i od Windowsa i o Linuxa, kao i kompletnu softversku i hardversku podršku za njega koja bi bila veća i bolja od raspoložive podrške za Windows i Linux zajedno, i to sve mogu da uradim za jedno popodne, samo nemam kad to da testiram na velikom broju kombinacija hardvera. Korisnika ta filozofija ne zanima, njega zanima samo hoće li to da radi ili ne.

Ovo sto degojs govori jest ziva istina. ffox je 2 godine imao free ride, sad kad je dosao do verzije 1.0 sad svaki sljedeci update znaci provjeru kompatibilnosti sa svim mogucim proslim verzijama u svim mogucim konfiguracijama. IE, nazalost, sa sobom nosi nasljedje duboke integracije u sam OS te je i po svojoj arhitekturi dosta kompleksniji od ffox. Dosta corporate korisnika trosi custom ActiveX kontrole i za njih je IE jedini moguci izbor. Da MS razbije praksu podrske "unazad" izgubio bi jako mnogo korisnika. Evo, ja sam nedavno kad sam skidao ovaj famozni Monad trebao prebaciti u IE jer ffox je prepoznaje MS-ov delivery client.

Sadasnja arhitektura IE-a jest i jedini razlog zasto od out of the box nema podrsku za tabbed browsing vec su za to potrebni externi dodaci kao sto je Maxthon. SP2 je dosta toga stisnuo sto se tice sigurnosti i u IE, dosta internih stvari se redizajniralo, premda IMHO jos uvijek nedovoljno. S druge strane, IE koji se bude distribuirao sa longhornom nece imati nikakvih "arhitekturalnih ogranicenja" pa ce (opet IMHO) rat browsera opet potegnuti na stranu MS-a. Na ovaj ili onaj nacin.

Citat:

U pitanja ko je koliko iskusan ne bih ulazio, ali bih preneo jedno svoje iskustvo. Pre neki mesec sam na svoju makinu stavio Windows XP. Napravio sam internet konekciju i hteo da je isprobam. Ne znam na koji sam sajt otišao i na šta sam kliknuo, ali sam momentalno pokupio virusiz prvog pokušaja da vidim da li konekcija radi. Izbacivao je prozor na ekranu na kome je pisalo da će računar biti resetovan za 60 sekundi, i onda vreme odbrojavao unazad da bi automatski resetovao mašinu. Nisam imao nikakav AV softver pritom.

XP si stavio, unpatched verziju bez ijednog SP? Pokusaj staviti Suse ili Red Hat distribuciju iz 2001 i danas se spoji na Internet, neces pohvatati virus vec rootkit.
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 06:40 - pre 237 meseci
Apatrid,
pristup izvornom kodu Windows-a imaju vlade svih zemalja koje to zatraže kao i, čini mi se, hiljade IT stručnjaka ŠIROM sveta. Ne misliš li da bi nepobitan dokaz negde već procureo? Promet na mreži može valjda da se nadgleda raznim alatima, pa ipak nisam primetio da je neko prijavio nešto u tom smislu.

Sve ovo smo pričali na Advocacy, koristi pretragu i pogledaj starije teme. Srki je čak dao i objašnjenje (ili link) zašto takvo što ionako nema mnogo smisla, čak i da se radi o tom nekom tajnom ključu.

Ako se ikad pokaže da je to isitna, priznaću da sam pogrešio :)
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net.



+2791 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 11:14 - pre 237 meseci
Citat:
Sundance: Opcenito mislim da su na win debuggeri puno kvalitetniji i doradjeniji.


Da se ne lažemo, ja programiram samo za lične potrebe, tj. nisam programer. Ipak, nisam uspeo da nađem bitne razlike između Kdbg i debagera iz Visual C++ 6 okruženja. Jedino što da bi pokrenuo program moraš imati najmanje jednu tačku prekida da se ne bi izvršio do kraja. Praćenje korak po korak se radi tako što staviš tačku prekida na prvu liniju programa, pokreneš ga sa Run, a onda možeš da nastaviš sa izvršavanjem korak po korak. No, očekivalo bi se da su komercijalni proizvodi bolji i dorađeniji od OSS. Kako bi se inače prodao? Međutim, fora je u tome što je OSS sve bolji i što može uspešno da obavi sve veći broj poslova. Stoga će, kao što je Apatrid napisao, softverske kompanije u budućnosti morati da se orjentišu ka tehnološki izazovnijim projektima. Neće više imati leba od jednostavnih stvari (npr. pisaljki i tablica) koje trebaju velikom broju ljudi pravljenjem monopola oko istih.

Citat:
Sundance: Evo bas isao prije jedno mjesec dana cracknit AEGIS klijent (za eap-ttls autentikaciju na lokalnoj mrezi) kad mi je isticalo 30 besplatnih dana koristenja, i otvorim ga ja u IDA-i pod wine-om i na moje zaprepastenje ustanovim da je binary ostao kompajliram skupa sa svim debug simbolima..ono, doslovno sam mogao vidjeti fju koja pocinje nesto kao check_user_key(). izmjenio 2 jump instrukcije i zastita probijena :)


E da si koristio GNU softver, kod njega nema roka besplatnog korišćenja, pa ti cela ta zavrzlama ne bi ni trebala. Naveon si primer sa komercijalnim softverom.

Citat:
Sundance: ali man/info dokumentacija spada u standardni nacin dokumentiranja linux programa, bas kao sto je recimo .CHM za win. Meni se puno vise svidja .CHM :)


Osnovni vid dokumentacije za KDE i GNOME je nalik na .CHM, barem na oko. No, ne sumnjam da je Windowsova dokumentacija iscrpnija, što smatram njenom glavnom pednošću. Lično mi ne smeta ni man, ni .CHM ako pronađem ono što mi treba.

Citat:
Sundance: Napisao si da se ne slazes u cinjenici da gcc zaostaje za komercijalnim kompajlerima po kvaliteti optimizacije generiranog koda.


Da, i iza toga i dalje stojim da gcc NIJE INFERIORAN u pogledu optimizacije u poređenju sa MS-om. No, ne tvrdim ni da je VC++ inferiorniji od gcc, mada na osnovu svog iskustva ostavljam tu mogućnost (uz sve ograde). Da bi se izbegle zabune, ne treba ovde mešati Mingw za Windows. To je odvojen projekat od gcc-a za Linux i oni nisu ni približno ujednačenog kvaliteta. Ipak, ja smatram da postoje mnogo važnije karakteristike kompajlera od optimizacije. Recimo, smeta mi što je g++ (ne gcc) za Linux prespor.

Citat:
Sundance: Ovo sto degojs govori jest ziva istina.


Bez obzira da li je istina ili ne, za korisnike (koje ponavljam, tafilozofija ne zanima) nije nikakva uteha.

Citat:
Sundance: XP si stavio, unpatched verziju bez ijednog SP? Pokusaj staviti Suse ili Red Hat distribuciju iz 2001 i danas se spoji na Internet, neces pohvatati virus vec rootkit.


Stalno tako stavljam Slackware ili Mandrake ili Knoppix i nemam nikakvih problema te vrste. Ne vidim razloga što bih stavljao verzije iz 2001. kada postoje daleko novije.

Windows nigde nije zabranjen. Možda je bio zabranjen za upotrebu u državnoj upotrebi. Niko ne brani raji da koristi šta hoće. Među zemljma koje su odbacile MS rešenja u državnoj upravi se uglavnom nalaze moderne zemlje kao Japan i neke zapadnoevropske zemlje, i tek poneka komunistička. Indiju i Rusiju takođe smatram ozbiljnim zemljama. U Finskoj se u državnoj upravi koristio samo Linux. čik pogodite iz koje je zemlje autor Linuxa. Za ove stvari me nemojte držati za reč dok ih ne dokumentujem (ako uopšte uspem), a dotle vam dajem sledeći link.

http://www.nsa.gov/selinux/index.html

Citat:
degojs: Apatrid, pristup izvornom kodu Windows-a imaju vlade svih zemalja koje to zatraže kao i, čini mi se, hiljade IT stručnjaka ŠIROM sveta. Ne misliš li da bi nepobitan dokaz negde već procureo? Promet na mreži može valjda da se nadgleda raznim alatima, pa ipak nisam primetio da je neko prijavio nešto u tom smislu.


To samo potvrđuje da je i MS uočio neke nedostatke modela zatvorenog koda.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Sundance

Član broj: 7510
Poruke: 2559
*.sava.sczg.hr.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 16:00 - pre 237 meseci
Citat:
Nedjeljko:Da se ne lažemo, ja programiram samo za lične potrebe, tj. nisam programer. Ipak, nisam uspeo da nađem bitne razlike između Kdbg i debagera iz Visual C++ 6 okruženja. Jedino što da bi pokrenuo program moraš imati najmanje jednu tačku prekida da se ne bi izvršio do kraja. Praćenje korak po korak se radi tako što staviš tačku prekida na prvu liniju programa, pokreneš ga sa Run, a onda možeš da nastaviš sa izvršavanjem korak po korak. No, očekivalo bi se da su komercijalni proizvodi bolji i dorađeniji od OSS. Kako bi se inače prodao? Međutim, fora je u tome što je OSS sve bolji i što može uspešno da obavi sve veći broj poslova. Stoga će, kao što je Apatrid napisao, softverske kompanije u budućnosti morati da se orjentišu ka tehnološki izazovnijim projektima. Neće više imati leba od jednostavnih stvari (npr. pisaljki i tablica) koje trebaju velikom broju ljudi pravljenjem monopola oko istih.


Meni je evo npr. ocajno nedostajao edit & continue (ili *dbg nemaju podrsku za njega ili ga ja nisam znao nastimati). Slazem se da vise nema smisla zaradjivati na trivijalnim komadima softvera, ali i na win ne mora sav free softver biti open source! Enivej, da se ne udaljim od teme, meni je jos uvijek razocarajuca cinjenica da gotovo svaki od alaticha sto sam ih gore nabrojao imao vise feature-a od svih *dbg skupa. I nisu svi komercijalni (ollydbg ima cak neke dijelove pod GPL :)

Citat:

E da si koristio GNU softver, kod njega nema roka besplatnog korišćenja, pa ti cela ta zavrzlama ne bi ni trebala. Naveon si primer sa komercijalnim softverom.


GNU verzija se zove xsupplicant i njezin CLI i konfiguracija preko textualne datoteke mi je popila i previse zivaca (konkretno se radilo o autentikaciji bez root certifikata koja je u AEGIS klijentu radila odmah isprve, dok je xsupplicant trazio neke nedokumentirane parametre). Sad koristim xsupplicant, ali se jos uvijek pitam zasto netko nije napravio neki trivijalni GUI u kojem bih trebao kliknuti na par checkboxa, unijeti username i password i vozi... Meni je bio problem, mnogima ce biti problem, zapakiranje proizvoda u eye-candy GUI je mnogo vaznije nego sto GNU zajednica misli.

Citat:

Bez obzira da li je istina ili ne, za korisnike (koje ponavljam, tafilozofija ne zanima) nije nikakva uteha.

A jebga, kad si na vrhu filozofija je takva. Varas se ako mislis da su gecko-based browseri bez bugova (pogledaj recimo nedavni mangleme koji je otkrio bugove u svim poznatijim browserima, od lynxa pa do Safari-a i na kojem se btw IE pokazao kao najrobusniji), samo je pitanje vremena kad ce inercija trzista postati dovoljno velika da svi pocnu govoriti kako je "onaj jeb* ffox nakacio puno spywarea". Ako ikad uopce stekne dovoljno veliku popularnost da ima tu cast da se za njega razvija malware.

Citat:

Stalno tako stavljam Slackware ili Mandrake ili Knoppix i nemam nikakvih problema te vrste. Ne vidim razloga što bih stavljao verzije iz 2001. kada postoje daleko novije.

Ni ja ne vidim razlog zasto usporedjujes -current verzije linuxa sa unpatched verzijama winXP. Zasto kad si isao na net nisi stavio SP2 i ukljucio firewall? Zasto nisi abortao shutdown ili postavio RPC servis tako da se pri njegovom padu ne gasi sistem? uz vrlo malo truda svatko moze winXP naciniti sigurnim kao bilo koji linux.

Citat:
To samo potvrđuje da je i MS uočio neke nedostatke modela zatvorenog koda.

Ja se osobno uopce ne slazem da model zatvorenog koda poboljsava sigurnost. Recimo, genericki win32 shellcode-i (nezavisni od verzije win-a i od SP) su se pojavili prije oko 2 godine, funkcionalni rootkitovi za NT kernel su procvjetali prije oko godinu dana, model trazenja windoze bugova se u 90% slucajeva sastoji od disasemblera i alata kojima se usporedjuju zakrpana verzija DLL-a i ona prije. Na linuxu mozes u 20 linija koda napisati skriptu koja ce ti sluziti kao backdoor, razvoj tehnologija za exploitanje bugova ide potpuno paralelno sa razvitkom linuxa, a bugovi se traze najobicnijim citanjem source codea. MS je sa svojom .NET inicijativom i managed kodom odmah u startu eliminirao nekoliko klasa bugova za koje ce ti na linuxu trebati patchevi za kernel i libc. A koje, naravno, nema nijedna od popularnijih desktop distribucija.
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.dial.InfoSky.Net.



+2791 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 21.11.2004. u 17:47 - pre 237 meseci
Izgleda da je došlo do nesporazuma. Sada sam shvatio šta si hteo da kažeš sa edit & continue. To *dbg nemaju. Nigde nisam tvrdio da nemaju svi bitni brauzri bagove. Tekuće verzije Linuxa bez zakrpa sam poredio sa tekućom verzijom Windowsa (XP) bez zakrpa. Ne znam kako bih učinio Win XP sigurnim kao Linux. Nisam siguran da .NET Framework toliko puno obećava jer se kod neće pisati od nule, već će se postojeći kod koristiti i u novijim verzijama. Win XP sadrži i neke delove koda MS DOS-a.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Sundance

Član broj: 7510
Poruke: 2559
*.sava.sczg.hr.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 22.11.2004. u 00:49 - pre 237 meseci
Citat:
Nedeljko: Tekuće verzije Linuxa bez zakrpa sam poredio sa tekućom verzijom Windowsa (XP) bez zakrpa.

Samo sto nove verzije linux distribucija izbacuju svakih nekoliko mjeseci, dok se na win up-to-date ostaje kroz SP2 i windows update. apt-upgrade za win :) Tako da je ovakva vrsta usporedbe nebulozna.

Citat:

Ne znam kako bih učinio Win XP sigurnim kao Linux.

Za pocetak prije nego se kacis na net instaliraj SP2, ukljuci windoze firewall, skini Ad-Aware, Spybot - Search & Destroy, Trojan Defence Suite, neki antivirus (imas i besplatnih), koristi Firefox + Thunderbird umjesto IE/OE, nemoj instalirati sumnjive ActiveX kontrole, pazi na sto klikces kad ti iskoce dijalozi pri surfanju. Moze jos puno toga da se napravi, ali ovo je dosta za 99.9% slucajeva.

Citat:

Nisam siguran da .NET Framework toliko puno obećava jer se kod neće pisati od nule, već će se postojeći kod koristiti i u novijim verzijama.

Jos se nije rodio haxor koji ce exploitati managed kod sa ukljucenim CLR verifikatorom i craxor koji ce patchati strong-named asemblij potpisan 1024-bitnim RSA kljucem i sa SHA-1 hashom svih managed modula unutar njega. Ako imas neki link koji govori o supljinama .NET frameworka slobodno ga ostavi, ja nisam dosad nasao nista.

Sto se tice postojeceg koda pretpostavljam da referiras na win32API? managed kod njega tretira kao unsafe i dozvoljava njegovo explicitno pozivanje na vlastitu odgovornost. MS je shvatio da je vecina rupa u njegovom OS-u nastala kao rezultat nesavrsenosti samih jezika i razvojnih alata te zato forsira .NET filozofiju kojom je jednim udarcem ubio nekoliko muha.

Citat:

Win XP sadrži i neke delove koda MS DOS-a.


Oh really? :) Ako mislis na onu emulaciju DOS-a zvanu NTVDM (NT Virtual DOS Machine) onda cu te morati razocarati jer se radi o cisto 32-bitnom kodu i u biti se radi o SoftPC emulatoru koji je MS licencirao od firme Insignia Solutions. MS-DOS je umro sa winMe.
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 22.11.2004. u 10:33 - pre 237 meseci
Nego Apatrid,
kako ti rešavaš problem podrške većih diskova na starim (P166) mašinama? Pošto takvu jednu mašinu koristiš kao file server, logično je da u nju ubaciš malo veći disk (bar jedno 40 GB). Koliko je meni poznato te starije mašine uglavnom nisu spremne za podršku takvih diskova. Da li je nadogradnja BIOS-a uvek na raspolaganju za matičnu ploču ili kupuješ dodatni kontroler? Ili to nema veze kad se koristi Linux?
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

Nedeljko
Nedeljko Stefanović

Član broj: 314
Poruke: 8632
*.rcub.bg.ac.yu.



+2791 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 22.11.2004. u 12:57 - pre 237 meseci
Sundance, kada sam govorio o starom kodu, nisam mislio samo na OS, već na softver uopšte. Softverske kompanije imaju veliku količinu neupravljanog koda iz starih verzija programa. Pri razvoju novih verzija, one ne kreću od nule, već koriste stari kod i unapređuju ga izdajući nove verzije. Niko ne želi da baci stari neupravljani kod i da razvija novu verziju "od početka" korišćenjem .NET Framework-a. Najveći deo koda u novim programima je neupravljan (unsafe).

Ne, nisam mislio na MS DOS emulaciju, već na izjavu Bila Gejtsa kada je stavio jednomesečni moratorijum na pisanje novog koda ne bi li se trebili bagovi. Možda me sećanje i ne služi baš najbolje.
Nije bitno koji su zaključci izvučeni, već kako se do njih došlo.
 
Odgovor na temu

Ivan Dimkovic

Administrator
Član broj: 13
Poruke: 16696
*.dip.t-dialin.net.



+7181 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 22.11.2004. u 13:00 - pre 237 meseci
Tesko da je nesto od MS-DOS koda ostalo u WinXP-u, a i to nesto bi bile neke generalne rutine koje nisu ni MS-DOS specific vec generalne ANSI-C zezalice, mada mi je to sve prilicno nategnuto - MS DOS sistem je pisan u asembleru i tesko da je bilo sta upotrebljivo na novim arhitekturama.

DigiCortex (ex. SpikeFun) - Cortical Neural Network Simulator:
http://www.digicortex.net/node/1 Videos: http://www.digicortex.net/node/17 Gallery: http://www.digicortex.net/node/25
PowerMonkey - Redyce CPU Power Waste and gain performance! - https://github.com/psyq321/PowerMonkey
 
Odgovor na temu

Apatrid
Ottawa, ON

Član broj: 34944
Poruke: 471
*.ott.istop.com.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 23.11.2004. u 06:53 - pre 237 meseci
Citat:
degojs: Apatrid,
pristup izvornom kodu Windows-a imaju vlade svih zemalja koje to zatraže kao i, čini mi se, hiljade IT stručnjaka ŠIROM sveta. Ne misliš li da bi nepobitan dokaz negde već procureo? Promet na mreži može valjda da se nadgleda raznim alatima, pa ipak nisam primetio da je neko prijavio nešto u tom smislu.

Sve ovo smo pričali na Advocacy, koristi pretragu i pogledaj starije teme. Srki je čak dao i objašnjenje (ili link) zašto takvo što ionako nema mnogo smisla, čak i da se radi o tom nekom tajnom ključu.

Ako se ikad pokaže da je to isitna, priznaću da sam pogrešio :)


Cak i da se o hiljadama strucnjaka radi, to ipak nije isto kao OSS gdje moze kod da pogleda (i gleda) kome se vec cvrcne i gdje je vjerovatnoca da ce postavljanje nekog backdoor prolaza biti neprimjiecena time mnogo manja.

Prekinucu pricu o NSA kljucu, evo stranice koja se bavi tehnickim aspektima i objasnjava da se radi o drugom javnom kljucu (!!!), da je time bar smanjena sigurnost (ako ne i otvorena vrata nekom drugom), te se pokazuje da alat koji demonstrira rupu (a koji je prilozio covjek koji je originalno nasao tu rupu) radi na tadasnjim verzijama win 98 i win 95, tako da taj drugi kljuc zamijeni a da se sistem ne pobuni. Ovdje.
 
Odgovor na temu

Apatrid
Ottawa, ON

Član broj: 34944
Poruke: 471
*.ott.istop.com.



Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 23.11.2004. u 07:54 - pre 237 meseci
Citat:
degojs: Nego Apatrid,
kako ti rešavaš problem podrške većih diskova na starim (P166) mašinama? Pošto takvu jednu mašinu koristiš kao file server, logično je da u nju ubaciš malo veći disk (bar jedno 40 GB). Koliko je meni poznato te starije mašine uglavnom nisu spremne za podršku takvih diskova. Da li je nadogradnja BIOS-a uvek na raspolaganju za matičnu ploču ili kupuješ dodatni kontroler? Ili to nema veze kad se koristi Linux?


Pa to je kucni fajl server za sve ostale sem za mene koji sam ionako klinicki slucaj sa 300 GB u svojoj masini. Imao sam par starih diskova, mislim da je 6 i 8 GB, direknto na maticnu plocu, i to je za sad dovoljno, mislim da na onom od 8 GB nema vala bas nista. Mislio da stavim read only servis sa MS Win instalacijom, ali me prosla volja. Cemu?

Djeca i zena stavljaju tamo svoju muziku, dokumenta, zubobolje koje nece da izgube kad ih zaraze virusi jer ja to bekapujem jednom mjesecno, nekad cesce. Sve to (jos uvijek) sa cijelim OS, stane na jedan DVDRW. Od mojih podataka, tamo stoji samo mail u IMAP serveru, da mogu da pogledam cak i ako zena koristi moju masinu.

Kucni server, dgojs. To ne bi postojalo da nema takve kante i ta kanta je taman prispjela da to radi. Knap.
 
Odgovor na temu

degojs

Član broj: 4716
Poruke: 5096



+51 Profil

icon Re: What's so bad about Microsoft? 23.11.2004. u 08:33 - pre 237 meseci
Pa kako ti zamišljaš da kompanija da izvorni kod svog programa svima na uvid? Ono, tek tako.. Pa što ne tražite od Coca-Cole recept za istu? :)

Pa šta su iz IBM-a rekli Lozanovicu kad je pitao što ne "otvore" DB2?

Vrlo brzo bi imao desetine Windows klonova, i šta MS ima od toga? Pa nije MS dobrotvorna organizacija.

Što se dobrotvora tiče, svima koji se zanose kako je cool raditi za dž samo bih preporučio da ovih dana isprate šta se dešava sa Patom koji je razvijao poznati i cenjeni Slackware Linux. Doživiš da te izvese na slashdot kako tražiš da ti se pošalju lekovi. Priča je jednostavno užasna. Strašno.

[Ovu poruku je menjao degojs dana 23.11.2004. u 12:22 GMT+1]
Commercial-Free !!!
 
Odgovor na temu

[es] :: Advocacy :: What's so bad about Microsoft?

Strane: < .. 1 2 3 4 5 6 7

[ Pregleda: 11633 | Odgovora: 124 ] > FB > Twit

Postavi temu Odgovori

Navigacija
Lista poslednjih: 16, 32, 64, 128 poruka.